Kako i što zapravo rade mjesni odbori? U Zagrebu ih je 218, a građani ih plaćajuviše od 40 milijuna kuna na godinu

Sanjin Strukic/PIXSELL

U Gradu Zagrebu ima 218 vijeća mjesnih odbora koja se plaćaju 40,2 milijuna kuna – jedni tvrde da su samo marionete, drugi da su ključni za kvart, piše u srijedu Večernji list.

Kamo postaviti koševe za smeće, koju ulicu treba asfaltirati, a u koju dovesti kanalizaciju… To su samo neke od briga u nadležnosti vijeća mjesnih odbora, kojih je u Zagrebu 218, navodi dnevnik.

Njihovi članovi, vijećnici, predsjednici i potpredsjednici, prvi su kojima se stanov-nici obraćaju kad imaju problem, a posao im je i osluškivati potrebe susjeda i zatim ih predlagati gradskim čelnicima.

Na sastancima koje održavaju jednom mjesečno razgovaraju o svemu što je potrebno u naselju, organiziraju razne događaje, poput tribina, a brinu se i o čistoći kvarta.

Najmanje ih je u Gradskoj četvrti Podsljeme, pet, a najviše u Sesvetama, 46. A svaki MO, ovisno o broju stanovnika, ima od pet do 11 članova koji dobivaju i mjesečnu naknadu.

Tako vijećnici dobivaju 1162 kune bruto, potpredsjednici 1937 kuna, a predsjednici 3875 kuna. Lani je, prema podacima iz Grada, za to iz zagrebačke blagajne izdvojeno 40,2 milijuna kuna.

Na papiru njihova funkcija zvuči dobro. Utvrde goruće probleme u naselju, napišu zaključak u kojem ih nabroje te sve to prosljeđuju gradskoj četvrti koja bi zatim probleme trebala riješiti. No papir je jedna stvar, a realnost druga, navodi devnik, prenoseći izjavu jednog člana MO-a na Črnomercu koji kaže da se vrlo se rijetko dogodi da se ono što njegovo vijeće predloži na kraju i ostvari.

Komentari