Kako će izgledati nastava? Evo što kažu ministar, ravnateljica i profesor gimnazije

Sceenshot/HRT

Radovan Fuchs ministar znanosti i obrazovanja, Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, Tvrtko Pleić, profesor zagrebačke IX. gimnazije te roditelji i učenici govorili su o novoj školskoj godini koja počinje u ponedjeljak.

Spominjali su tri modela nastave – nastavu u školi, mješoviti oblik te nastavu na daljinu.

Ministar Radovan Fuchs je kazao da ne zna koji će se model gdje primjenjivati jer ima jako puno škola, a kaže kako nemaju ni obvezu to javiti nego odlučuju sukladno mogućnostima i ovisno o epidemiološkoj situaciji koja se odnosi na pojedino mjesto.

“Tko poznaje situaciju bolje od Stožera na terenu i naravno osnivača. U ovom trenutku ne znam, ali ćemo vjerojatno brzo doznati, sve škole će biti postavljene tako da poštuju epidemiološke mjere”, rekao je Fuchs za HRT.

Capakova zamjenica: Najveći problem distanca u razredu

Capakova zamjenica Ivana Pavić Šimetin ističe da je najveći problem distanca u razredu.

“Toga smo svjesni i zapravo ta mogućnost što smo predložili podjelu razreda, to je puno izazvalo nezadovoljstva među članovima radne skupine koji se bave obrazovanjem, jer je to nešto što nisu do sada radili i otežava proces te stavlja učenike u neravnopravan položaj”, rekla je Pavić Šimetin pa dodala:

“Tu su i druge mjere, poput blok sata ili trosat. Djeca će morati biti u različito vrijeme na hodniku. To da bi se moglo provesti, treba složiti različito vrijeme za početak i završetak nastave za pojedine razredne odjele. To će pomoći da nemamo gužvu na ulazu, izlazu iz škole te na hodnicima. Mi u HZJZ-u nismo sretni s epidemijom, niti smo ljudima htjeli govoriti da budu na distanci i da se odreknu svega što im je bilo, kaže, normalno.”

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja, rekla je da su to izazovi s kojima će se neke škole lakše, a neke teže nositi.

“Sasvim sigurno je to distanca, maske koje će učenici prvi put morati nositi ili tko se odlučio za B model imat će potpuno drugačiji način rada u učionici i online. Pitanje je kako će izgledati vrednovanje, zatim kako će izgledati ulaz i izlaz. Nije jednostavno napraviti raspored da budu sati u bloku.”

Na pitanje je li nešto neizvedivo, Hitrec ističe kako će biti problem nastave za mješovite grupe koji imaju redovni predmet poput stranog jezika.

“Nemoguće je napraviti raspored da su to uvijek rubni sati”, dodala je.

Žalbe na upute i preporuke

Tvrtko Pleić, profesor zagrebačke IX. gimnazije, požalio se na upute za koje tvrdi da ih ima previše.

“Upute koje su izdane, to je dokument koji treba iščitavati i iščitavati”, rekao je Pleić pa dodao:

“Puno toga je napisano, a meni djeluje da je malo toga rečeno, posebice kad je riječ o modelima. Mislim da će učitelji zapravo raditi dupli posao, jer nisu donesene smjernice kako bi to trebalo izgledati. Mislim da svi iščekujemo s neizvjesnošću novu nastavnu godinu i mislim da za sam početak nije dobro.”

Pleić kaže da su se upute mogle i bolje napraviti.

“Mislim da su za početak upute trebale biti konciznije i da je trebao biti barem grafički prilog.”

Ministar Fuchs mu je na to odgovorio da je sigurno ostalo pitanja koja nisu jasna, ali upravo zbog toga što nisu mogli promisliti sve moguće varijante, otvorili su call-centar vrlo dostupan i u samom Ministarstvu, u agencijama te u Carnetu.

“Mislim da će sve biti pojašnjeno s ljudima koji su zaduženi da odgovaraju na njih”, rekao je.

Maturanti i učenici postavljali pitanja ministru Fuchsu

Potom su u emisiji pitanja postavljali učenici. Maturantica Gabrijela Papac, koja je već pet dana u samoizolaciji, kaže kako se osjeća dobro. Na pitanje koji su joj najveći strahovi, kaže da ih nema, ali bi voljela da se nastava održava u školi, jer njoj i njezinim vršnjacima nedostaje socijalni kontakt.

Ministra je pitala kako će se na maturi tretirati gradivo trećeg razreda i hoće li biti sličnog pristupa maturantima kao što je to bilo ove godine, na što joj je Fuchs odgovorio da su preporučili da učitelji i učenici vide po povratku u škole postoje li rupe, jer online nije sve predstavljeno onako kako bi to bilo inače.

“Maturantima se možda malo progledalo kroz prste zbog razumljivih razloga, a maturanti koji dolaze pisat će maturu na nešto drugačiji način jer je i Centar za vanjsko vrednovanje priredio novi oblik izvođenja nastave i ne očekujem veće probleme”, poručio je ministar.

O online nastavi i zaštitnim maskama

Pleić je istaknuo da je online nastavu doživio kao privid normalnosti i da to nije isto kao u učionici.

“Mogu odvojiti mjesec dana za ponavljanje sadržaja koji će doći na maturi, ali mislim da treba gledati blagonaklono na sadržaje onima koji su izgubili treći razred, kao i na sadržaje onima koji su izgubili drugi razred. S obzirom na to da je reforma ušla u prve razrede, tu treba posebno razmisliti za te generacije kako će oni polagati maturu i koji sadržaji neće biti uključeni u polaganje.”

Na pitanje tko treba nositi maske, Pavić Šimetin kaže da se ne nose u razredima od prvog do četvrtog osnovne škole te u vrtićima. Od petog do osmog i u srednjim školama moraju nositi maske ako nema metar i pol, odnosno dva metra razmaka u srednjoj školi među učenicima.

“Zamolba je prema djelatnicima škole da sve sastanke odrade na daljinu, jer ako ode 20 profesora u samoizolaciju, puno teže je organizirati nastavu. Onim županijama koje su nas zamolile, osigurali smo maske i dezinfekciju”, istaknuo je ministar pa nastavio:

“Konkretno Vukovarsko-srijemskoj smo osigurali jer su nas to zamolili, druge županije će koliko znam same nabaviti.

Za one koji neće nositi maske nisu predviđene sankcije, ali ako netko krši nešto što je propisano u školi, nosi za sobom svojevrsnu disciplinsku odgovornost”, dodaje Fuchs i nastavlja:

“Ako se to pojavljuje kod učenika, profesori i ravnatelji imaju pravo reagirati, kao i za djelatnike, za što postoje predviđene sankcije u radnom pravu.”

Hitrec je govorila o potvrdama za nenošenje maski.

“Ako učenik ne može nositi maske, donijet će potvrdu školskog ili obiteljskog liječnika, možda može nositi vizir, djelatnici će možda moći raditi na daljinu”, istaknula je Hitrec pa dodala:

“I neki moji kronično bolesni kolege će nositi i masku i vizir jer žele raditi u razredu.”

O djeci s teškoćama

“Što se tiče djece s teškoćama u razvoju, za tu je djecu predviđeno da idu u ustanove, škole ili centre i s njima je i pomoćnik u nastavi, ako je ostvareno to pravo, i on mora nositi masku”, navodi Pavić Šimetin za HRT.

“Ne radimo razliku između djece s teškoćama i ostale djece, jer ako nema za njih mjesta, onda ne mora ni biti škole.”

O izostancima

Jesu li neopravdani sati adekvatna mjera, ministar kaže da je osnovno obrazovanje obvezno, to nije slučaj kod viših razreda, gimnazija i strukovnih škola.

“Nitko nekome ne može narediti da ide u školu, ali je obveza da djeca idu u osnovnu i postoje i teže sankcije ako roditelj ne pusti dijete u školu. Bojazan i strah roditelja je definitivno opravdan i imamo razumijevanja za to, a u cijelom nizu situacija postoji i opravdan razlog, to su pojedine bolesti, za koje će izdati potvrdu obiteljski liječnik.

Za one koji ne žele poslati dijete u školu, nije do kraja odlučeno da dobiju neopravdane sati, ali postoje sankcije u nekoj varijanti”, rekao je ministar.

“Po svim pedagoškim, psihološkim, sociološkim savjetima stručnjaka neodlazak djece u školu i neizvođenje nastave licem u lice ostavlja značajne posljedice na razvoj mladih ljudi”, ističe Fuchs.

“Mi smo pokušali sve i činimo sve da nastava bude što sigurnija. U ovom trenutku potpuno izdvojenog izbora da netko iz vlastite želje poučava dijete kod kuće nije predviđeno i to nije opcija”, dodaje Fuchs.

Pleić ističe da on radi kao nastavnik, a ne kao detektiv.

“Radim na mjestu nastavnika geografije, a ne kao detektiv, tako da ja sam roditeljima rekao i na roditeljskom sastanku da ću opravdati sve do tri dana što roditelji opravdavaju, bila to grlobolja, glavobolja, iznad toga tražim liječničku ispričnicu ili dopuštenje”, rekao je Pleić.

“Moj osobni stav je da treba započeti s nastavom, iako je mnogo toga nedorečeno, posebno dio da će pola razreda tjedan biti u školi, a drugi online. Samo se sjetim izjave svog učenika kada sam snimao videolekciju pa mi je poslije toga poslao komentar: ‘Bilo mi je drago čuti vaš glas’, znači to učenicima nedostaje sve ovo vrijeme”, ističe Pleić za HRT.

O sprečavanju panike

Ako se otkrije tijekom nastave da dijete ili nastavnik imaju temperaturu, Pavić Šimetin odgovara da druge bolesti nisu nestale.

“Uvijek su veći ishodi da se radi o nekom drugom uzročniku zarazne bolesti nego što je to koronavirus, pogotovo ako se radi o jednom slučaju i pogotovo ako je riječ o osobi koja nije imala takozvani epidemiološki rizik”, navela je.

Hitrec je pozvala djecu da dođu s povjerenjem u školu jer je, kako kaže, škola sigurnije mjesto nego klubovi, javni prijevoz, trgovine i druga mjesta.

Komentar virologa

Giorgio Palu, virolog i mikrobiolog, smatra da je povratak učenika u škole jako dobra odluka.

“Postoje primarne djelatnosti u državi kao što su znanost, zdravstvo, školstvo i kultura. To ne smijemo zanemariti. Čak su i tijekom I. i II. svjetskog rata kazališta, muzeji i škole bili otvoreni. Te djelatnosti ne smiju sada stati, osobito nastava, ali ni industrija koja ima znatan udio u ostvarivanju BDP-a. Bez gospodarstva ne možete financirati zdravstvo i znanost. Treba poštovati određene mjere opreza”.

Hitrec je pozvala djecu da dođu s povjerenjem u školu, jer je, kako kaže, škola sigurnije mjesto nego klubovi, javni prijevoz, trgovine i druga mjesta.

Komentari