Jović: Hrvatska je previše konzervativna za Miroslava Škoru, ljudi ne žele radikalne promjene

N1

Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i bivši savjetnik predsjednika Josipovića Dejan Jović za N1 televiziju komentirao je predsjedničke izbore te najavljenju ‘tvrdu kohabitaciju’ između premijera Andreja Plenkovića i novoizabranog predsjednika Zorana Milanovića. 

“Imamo prilično iskustvo suradnje iz nužnosti ljudi različitih političkih orijentacija, posebno kad se radi o predsjednicima i premijerima. Ovo neće biti potpuno nova situacija za Hrvatsku, sasvim je u skladu s tradicijom u Hrvatskoj nakon Franje Tuđmana, nakon 2000. godine, otkako smo manje-više uvijek imali ljude različitih stilova, pogleda i ciljeva na te dvije pozicije. Čak i kad su dolazili iz iste političke grupacije, iste političke stranke.

Treba upozoriti javnost da predsjednik Republike mora djelovati nestranački, mora formalno izaći iz stranke, a tako mora i djelovati. Od njega se očekuje da bude točka okupljanja i ujedinjavanja, on nema opoziciju, zbog toga je on ili ona do kraja mandata prilično popularan ili popularna u javnosti, baš zbog toga što se očekuje da nije izravno involviran u proces političkog odlučivanja”, objašnjava Dejan Jović.

“Hrvatska, barem u dogledno vrijeme, neće postati ni Mađarska ni Poljska”

“Ne očekujem velike potrese. Moram reći da mi je drago da ponovno imamo situaciju u kojoj je odgovornost za zemlju raspodijeljena između ljevice i desnice. Na čelu zemlje imamo dva sposobna poltiičara koji imaju određeni ugled u međunarodnoj zajednici, neku kontrolu nad svojim biračima i koji se ponašaju manje populistički nego što je trend u nekim zemljama istočne Europe. Nakon izbora za Politico sam rekao da ovi izbori pokazuju da Hrvatska, barem u dogledno vrijeme, neće postati ni Mađarska ni Poljska. Imamo političare koji nisu jako popularni u svojim partijama, baš zato što pokušavaju zadržati svoj identitet, govore stvari koje nisu popularne među biračima.”

Je li ovo uvod u veliku koaliciju?

“Ona nije nužna u nekom formalnom smislu jer i ljevica i desnica imaju neki udio u vladajućoj strukturi. HDZ još uvijek ima prilično stabilnu većinu. HDZ je napravio jedan iskorak prema centru i ljevici kad je pozvao HNS i zadržao manjine, prije svega SDSS, uz sebe – iako su oba poteza bila prilično nepopularna u široj javnosti, a možda čak i naštetila samom HDZ-u.

Vlast se mogla očuvati i na drugi način, nije se morao istjerati Most, moglo se otići i u drugu stranu, s drugim partnerima, ali mislim da je to bila svjesna odluka Andreja Plenkovića, za koju mislim da je bila odlična za Hrvatsku – da pokuša rekonstruirati politički centar. Imali smo snažan centar i suradnju HDZ-a i SDP-a od 2000. do negdje 2011. ili 2012. – a imali smo je na principu saveza za Europu jer su obje stranke dijelile isti politički cilj, ulazak u NATO i u Europsku uniju, kao što su prethodno zajednički radile na mirnoj reintegraciji 1995. i 1998. godine, na priznanju Hrvatske 1991. i 1992. godine. Taj period završio je nakon ulaska u Europsku uniju. Nakon toga imali smo cijepanje centra i polarizaciju društva, koja je kratko trajala i srećom je prekinuta.”

Jović: Zadaća Andreja Plenkovića je ponovno uspostavljanje političkog centra

“Zadaća Andreja Plenkovića, kako je ja vidim, je da ponovno uspostavi centar u hrvatskoj politici. Ovi iszbori su važan korak naprijed. Paradoksalno je da, što više on uspostavlja centar, to je pozicija njegove partije, HDZ-a, sve više u pitanju. HDZ je dosad više bio stranka desnice, nego desnog centra. On istovremeno može biti zadovoljan svojom uspjehom, rekonstrukcijom centra, ali i zabrinut zbog pozicije svoje stranke.”

Jović: Grabar-Kitarović je naslijeđe Karamarka, anomalija u odnosu na današnji HDZ

Osvrnuo se i na izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji je ustvrdio da je razlog poraza HDZ-a na predsjedničkim izborima to što se predsjednica previše pomaknula udesno, ali i na optužbe na račun Plenkovića su da se pomaknuo previše lijevo.

“Predsjednica jest bila izbor HDZ-a za reizbor, ali veliko je pitanje bi li je Andrej Plenković nominirao da nije već bila predsjednica. Ona je naslijeđena od vremena Tomislava Karamarka, kada je HDZ bio mnogo desnije nego sada. Ona je na neki način bila anomalija u odnosu na nove trendove unutar HDZ-a, desnije nego što bi sadašnji HDZ htio, izjava Gordana Jandrokovića jasno ukazuje na to. Nije samo kampanja bila takva, nego je i kandidatkinja bila takva.”

‘Hrvatska je suviše konzervativna za Miroslava Škoru’

Jović smatra da nije lak zadatak stranke i birače pomaknuti prema centru. Ako se analiziraju rezultati izbora, HDZ i SDP dobili su 8 od 11 mandata na europskim izborima i 56 posto glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora.

“Prema tome, tvrdnju da Hrvatska želi promjenu treba uzeti sa zrnom soli. Neki ljudi žele promjenu – ali tih ljudi je 24 posto – glasača Miroslav Škore i onih koji ne izlaze na izbore. Hrvatska je suviše konzervativna za Miroslava Škoru, on je radikalna promjena hrvatskog političkog sistema, što ljudi očito ne žele, on je ispao već u prvom krugu, doživio je snažan poraz.”

‘Katarina Peović značajno je oštetila Miroslava Škoru’

Profesor Jović uvjeren je i da su Dario Juričan i Katarina Peović imali puno veću ulogu na predsjedničkim izborima nego to je to bilo vidljivo iz broja glasova koje su dobili.

“Katarina Peović jako je oštetila Miroslava Škoru u sučeljavanju uoči prvog kruga. Iako je dobila malo glasova, imala je značajnu ulogu.

Dario Juričan je unio element feralizacije u hrvatsku politiku, gdje se ne vidi jasna granica što je satira, što je realnost, što je apsurd, a što je stvarnost. Kad ga slušate, zapitate se zeza li se ili govori istinu. Sama činjenica da nas je doveo tako blizu svijesti o tankoj granici između apsurda i stvarnosti je velika stvar za društvo općenito. Bitka za Zagreb bit će mnogo izbudljivija nego dosad. Ovaj tip antipolitike, politike apsurda, feralizacije mogao bi dovesti do situacije da će Milan Bandić morati pribjeći potpuno novoj strategiji.”

Komentari