Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić komentirao je rezultate istraživanja o utjecaju pandemije covida-19 na učenike u Hrvatskoj.
Na pitanje o čemu će ovisiti primjena rezultata istraživanja rekao je da će to prvenstveno biti o političarima.
“Čuju se glasovi poduzetnika, svih nas koji djelujemo u javnoj sferi, ali glas onih koji idu u drugi razred osnovne ili u srednju školu rijetko se čuje, kao i onih koji djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja”, istaknuo je za N1.
‘Pandemija je i društveni problem’
Što se tiče osnovne poruke istraživanja navodi da se radi o jedinstvenom događaju.
“Kad razmislite društveno, znanstveno, mi bismo trebali pratiti što se događa s mladim ljudima i u školama, kako bismo imali osnovu za stvaranje politika. Mi smo se bavili time kako su pandemija i potres utjecali na mlade ljude, kako se osjećaju, kako žive, na njihov život u cjelini. Sukus je naglasiti da pandemija, osim što je javnozdravstveni problem, ona je i društveni problem. Trebamo učiniti sve da na neki način budemo mudri i inovativni u načinu na koji se nosimo s pandemijom”, poručio je.
Hrvatska je i dosad imala umjeren odnos prema školama i njihovu zatvaranju, istaknuo je.
“Isključivo online nastava ima negativne posljedice i na fizičko i psihičko zdravlje mladih ljudi, ali i na odgojno-obrazovne ishode mladih ljudi, utječu negativno na usvajanje znanja i vještina. Stoga, iz te perspektive, ali i iz perspektive zaposlenih u školama, koji kažu da im je to puno kompleksniji način rada, ali i iz perspektive učenika, koji preferiraju učioničku nastavu. Iz svega toga je zaključak da škole trebaju ostati otvorene i trebamo učiniti sve što je u našoj moći da to i bude tako”, rekao je pozvavši i na poštivanje epidemioloških mjera i na cijepljenje.
Dodao je da su posljedice utjecaja pandemije uglavnom na škole i vrtiće.
Učenici su neuspješniji
Upitan koliko su djeca izgubila znanja i obrazovanja u pandemijskoj godini rekao je da u usporedbi s generacijama prije pandemije, većina nastavnika smatra da je pandemija utjecala negativno na ishode obrazovanja i da su učenici neuspješniji. “To ne treba biti alarmantno, ako se imaju pametne politike. To je apel svima”.
“Ono što bi trebalo dopustiti je omogućiti nastavnicima razdoblje da istaknu ono što je najveći problem i nedostatak i na osnovu toga dozvoliti da se u tom razdoblju dođe do određene nadoknade nedostataka. Čini mi se da bismo tako mogli doći do određenog umanjivanja tih nedostataka”, rekao je dodavši da treba adresirati i psihološke nedostatke.
‘Ključni čimbenik koji utječe na razvoj mladih ljudi je socijalizacija’
“Škola je za mlade ljude prije svega mjesto gdje se odrasta, mjesto strukturiranih aktivnosti kako sa školom, tako i s vršnjacima. U razdoblju adolescencije od 15 do 18 godina, ključni čimbenik koji utječe na razvoj mladih ljudi je socijalizacija”, naglašava.
Sustav treba staviti elemente mentalnog zdravlja kao ono što se uči i u školi, dodao je.
Osim učenika, probleme u školama imaju i nastavnici. “Njihov život i rad se tijekom pandemije uvelike promijenio, oni su, po meni, uz medicinsko osoblje drugi stup koji je otrpio veliki pritisak. Njima je posao postao vrlo, vrlo zahtjevan, pogotovo u području online nastave. Zbog toga im je bio otežan kontakt i s učenicima i s kolegama”.
Pitanje odgojno-obrazovnog sustava i utjecaja na mlade i na djelatnike pitanje je moranja, kako navodi. “Taj je sustav jednako važan kao bilo koji sustav, ako ne i važniji. I trebamo učiniti sve da poštujemo epidemiološke mjere, da se cijepimo i da održimo nastavu u školama”.
“Prava reforma nas tek čeka. Želim naglasiti da su škole mjesta u kojima se takve promjene mogu dogoditi, ona su zdrava mjesta u ovom društvu i ljudi koji u njima rade imaju i snagu i kreaciju i ja im zahvaljujem na svemu što rade i za Hrvatsku i za mlade ljude i da nemamo takve, bilo bi nam puno teže”, zaključio je.
