Pred Vijećem sigurnosti UN-a polugodišnja izvješća podnijeli su predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, Carmel Agius i Serge Brammertz. Za suca Agiusa to je izvješće kojim završava mandat, krajem lipnja napušta dužnost čelnika Mehanizma.
Kazao je kako je zadovoljan napretkom postignutim u posljednjih šest mjeseci, kao i u cijelom mandatu.
Pred Mehanizmom su ostala samo tri velika slučaja, među njima i žalbeni postupak u slučaju Stanišić i Simatović čiji je završetak planiran za lipanj 2023.
Bivši čelnici srbijanske Službe državne sigurnosti prvostupanjskom su presudom osuđeni na 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Bosanskom Šamcu, na što su uložili žalbu. Žalbu je uložilo i tužiteljstvo tražeći utvrđivanje njihove odgovornosti i za druge zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH.
– Međunarodni pravni mehanizmi mogu biti uspješni, pravda će na kraju pobijediti, poručio je pred Vijećem sigurnosti Carmel Agius, malteški sudac koji je od 2019. predsjedavao tijelom koje je preuzelo nedovršene slučajeve kaznenih sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
Glavni tužitelj Serge Brammertz Vijeće sigurnosti UN-a obavijestio je da je tužilaštvo u posljednje dvije godine lociralo polovicu bjegunaca koje je za ratne zločine optužio Međunarodni kazneni sud za Ruandu.
– U BiH, Srbiji i Hrvatskoj još uvijek je više od tri tisuće osumnjičenih za ratne zločine koji trebaju biti procesuirani, a potpora tužilaštva nacionalnim tužiteljstvima od iznimne je važnosti za dovršetak te zadaće, kazao je Brammertz.
Na području bivše Jugoslavije glavni tužitelj kao najveći problem vidi regionalnu pravosudnu suradnju. Kazao je kako se poboljšala suradnja između BiH i Srbije čiji tužitelji razmjenjuju dokaze i dokumente.
Kritizirao je Hrvatsku zbog nesuradnje s drugim državama, kazavši kako hrvatska Vlada političkim odlukama blokira pravosudne procese, te da tužiteljstvo BiH čeka na odgovore Hrvatske u više od 80 slučajeva.
Stalni hrvatski veleposlanik pred UN-om Ivan Šimonović odbacio je pred Vijećem sigurnosti neke negativne kvalifikacije tužitelja o bilateralnoj suradnji Hrvatske s drugim državama. Šimonović je kazao kako smislena suradnja nije jednostavan proces, te da Hrvatska očekuje da se i druge države angažiraju i pridonesu poboljšanju suradnje.
– Hrvatska već godinama čeka odgovor Srbije na naš poziv da dovršimo nacrt bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina, što bi bio iskorak u pravosudnoj suradnji dviju država. Umjesto toga, Srbija pokreće ispolitizirane kaznene postupke protiv hrvatskih državljana koji su u suprotnosti s međunarodnim standardima univerzalne jurisdikcije, kazao je hrvatski diplomat.
Za suradnju s BiH poručio je kako bi obje strane trebale učinkovitije poraditi na provedbi bilateralnog sporazuma o suradnji u pitanjima ratnih zločina. Izrazio je i razočaranje zbog nedijeljenja informacija o nestalim osobama, podsjetivši da je utvrđivanje sudbine 1839 nestalih hrvatskih državljana dugogodišnji prioritet vlasti u Hrvatskoj.
Hrvatska snažno podupire rad Mehanizma, potiče ga da u preostalom kratkom vremenu poveća napore i pomogne u rješavanju barem dijela od ukupno oko deset tisuća neriješenih slučajeva nestalih osoba na području bivše Jugoslavije. Samo 19 riješenih slučajeva u posljednjih šest mjeseci nije dovoljno, ovim tempom za završetak svih procesa trebalo bi 250 godina, zaključio je veleposlanik Šimonović.
