Izložba o sportu i umjetnosti najavljuje stalni postav Hrvatskog sportskog muzeja

wikipedia

Izložbom “Igra sporta i umjetnosti”, koja se otvara u četvrtak, 6. veljače, u Domu hrvatskog društva likovnih umjetnika najavljuje se stalni postav Hrvatskog sportskog muzeja.

Opsežan izložbeni projekt Hrvatskog sportskog muzeja, u partnerstvu sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, predstavit će se u Galeriji Prsten i Galeriji PM širokim spektrom građe, od one koja govori o razvoju sporta, do djela koja daju umjetnički pogled na temu.

Prvi dio prikazuje razvoj sporta i primijenjene umjetnosti u području sporta od pokretanja organiziranih sportskih aktivnosti u Hrvatskoj do danas, a drugi sport kao inspiraciju suvremenim likovnim i vizualnim umjetnicima.

Predstavit će se radovi više od 50 umjetnika i dizajnera, među kojima su i najveća imena hrvatske umjetnosti poput Frangeša, Kerdića i Meštrovića, ali i Stranića, koji je gotovo cijeli svoj opus posvetio sportu.



Pregled razvoja umjetnosti u području sporta u Hrvatskoj prezentiran je kronološki, od kraja 19. stoljeća, u četiri  cjeline prema značajnim prekretnicama u hrvatskoj povijesti, a u zasebnim cjelinama prezentirani su predmeti vezani za sokolski pokret i olimpizam.

U prvom dijelu izložiti predmete iz vlastitog fundusa, vrijedne primjere primijenjene umjetnosti i dizajna u području sporta, ponajprije medalje, plakate, diplome i skulpture koji su se dodjeljivali kao nagrade.

Sportska fotografija korištena je zbog njezine dokumentarne vrijednosti, uz iznimku ikoničkih fotografija Toše Dabca.

Veliki broj predmeta iz te zbirke nikada dosad nije bio predočen javnosti i sada se izlaže prvi put, a mnogi od njih zauzet će istaknuto mjesto u budućem postavu koji će prezentirati razvoj i najveće uspjehe hrvatskog sporta i tjelovježbe, ističu iz HDLU-a.

Vizualnim identitetom od velikih sportskih natjecanja ističu se Mediteranske igre 1979. u Splitu i Univerzijada 1987. u Zagrebu, te Svjetsko rukometno prvenstvo 2009.

Međunarodnu dimenziju izložbi daju djela nastala prigodom olimpijskih igara, u sklopu kojih su održane velike internacionalne izložbe – plakati Andyja Warhola, Henryja Moora, Michelangela Pistoletta, te skulptura Olimpijski lanac Ante Guberine.

Umjetnička djela o strasti i ushitu vezanom uz sport

U drugom dijelu izložbe su radovi  hrvatskih likovnih umjetnika na temu sporta koji “govore o strasti i ushitu, povezuju odgovor na pitanje zašto su sport i umjetnost najvažnija kreativna zabava i unutarnja promjena u suvremenom civilizacijskom okruženju i europskoj tradiciji.”

Tomislav Buntak, predsjednik HDLU, ustvrdio je da izložba predstavlja želju i prvi korak u nastojanju otvaranja suvremenog prostora za interaktivni, živi Muzej sporta koji istražuje čaroliju gibanja i fenomena ushita i sreće koji dodir sa sportom pobuđuje u ljudskoj zajednici.

“Taj se osjećaj tematski prenosi na različita polja i aktivnosti u suvremenoj civilizaciji, a na ovoj izložbi prikazan je kroz polje likovne umjetnosti”, dodao je.

Umjetnici u širokom generacijskom rasponu, od najmlađih do akademika, kroz svoje sportske aktivnosti, sportove koje su trenirali, dnevnu sportsku rekreaciju, prenose iskustvo u svoja umjetnička djela koja govore o strasti, osobnim stavovima, rekreaciji, čarobnim sjećanjima na stare stadione, prijenosima sportskih natjecanja na crno bijelim televizorima, čaroliji natjecanja i radosti druženja, napominje se.

Izlažu Grgur Akrap, Tomislav Buntak, Ivan Fijolić, Martina Granić i Martina Miholić, Svjetlan Junaković, Marin Marinić, Bojan Mrđenović i  Stipan Tadić, Zoltan Novak, Ivan Posavec, Josip Rončević, Maja Rožman, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan, Mio Vesović

Po riječima likovnog teoretičara Željka Marciuša, umjetnost i sport su život, mijenjaju kemiju mozga i tijela te stvaraju modele izgleda i ponašanja, oni su više su od igre – to je esencija libida koji drži na okupu sve što postoji.

“Koliko umjetnost djeluje na duhovno određenje čovjeka zna svatko tko se ikada prepustio snazi umjetnosti. Koliko pak sport djeluje na tijelo, um, psihu i duh čovjeka zna svatko tko je ikada vježbao, zaigrao na terenu, stazi, bazenu, šahovskoj ploči ili strastveno navijao”, ustvrdio je u predgovoru izložbe.

Hrvatski športski muzej više od 70 godina prikuplja najvrjedniju nacionalnu baštinu iz područja hrvatskog sporta i tjelovježbe, a od 2003. djeluje kao nacionalna muzejska institucija pod okriljem Ministarstva kulture.

U okviru popratnog programa tijekom trajanja izložbe, do 22. ožujka, svake srijede u 17,30 sati, organizirat će se stručno vodstvo kroz izložbu.

Komentari