Voditeljica Seizmološke službe Ines Ivančić gostujući u našem programu pojasnila je detalje snažnog potresa koji je pogodio petrinjsko područje, a osjetio se u cijeloj Hrvatskoj.
Ivančić je kazala da je ovo bio zaista snažan, zapravo razoran potres koji je prema jučerašnjem potresu zapravo trideset puta jači.
“To je zaista ono što takav potres nažalost čini, ogromne štete. U epicentralnom području 6,2 s već brojnim naknadnom. S puno naknadnih potresa, više od 20 s magnitudom većom od 2,5. Očekuje se puno naknadnih potresa, ti naknadni potresi mogu trajati godinu do dvije još”, rekla je.
Kazala je kako je naknadne potres zaista nemoguće predvidjeti.
“Zaista se ne može vidjeti je li prvi najjači prethodni potres ili je najjači potres. Nikad se ne može sa sigurnošću vidjeti što će se zapravo dogoditi. Mi smo već znali da to što je bio jak potres ne znači da će se dogoditi jači. Svaki jači potres koji bi mogao biti mogao bi još veća oštećenja u tim zgradama napraviti”, napominje.
Ima puno naknadnih potresa
Kako objašnjava Ivančić, naknadnih potres ima puno.
“Dvadesetak ih je više magnitude veće od 2,5. Sasvim sigurno civilna zaštita na terenu zna puno više nego je. Sigurna sam da je bilo pomaka. Mi smo užasno jako osjetili isto tako potres, bio je vrlo neugodan osjećaj. Kako je na terenu, sigurno više zna civilna zaštita”, veli Ivančić.
Upitana što bi savjetovala stanovnicima Petrinje i što da rade nakon potresa, odgovara: “To je odgovor koji niti jedan seizmolog ne može dati savjet koji bi bio dobar savjet. Ovakav jaki potres u Petrinji je izazvao jake štete i mi ne možemo predvidjeti hoće li biti još jači potres.”
Još jednom je naglasila kako potres u Zagrebu iz ožujka i ovaj potres nisu povezani.
“Radi se o dva epicentralna područja s dva rasjedna sustava, ono što sam i prije naglasio, stvar je u tome što se tektonska ploča pomiče i tu su napetosti nastale. Dolazi do sakupljanja energija dok afrička ploča potiskuje euroazijske”, kazala je Ivančić.
Podaci o potresu još uvijek se prikupljaju, kaže Ivančić i kaže kako su u petrinjskom epicentralnom potresu uglavnom plitki potresi i prosječna dubina je 12 kilometara, a kako je ovaj vjerojatno manji od 10 kilometara.
“Najmanje je momentalno bitno koliko je dubok. Kada se dogodi potres, iz potresa se šire seizmološki valovi. Ovo je jak potres i jedan veliki rasjed se pokrenuo”, poručuje zaključno.
