Doktor Ivan Ćelić psihijatar za ovisnosti o sintetičkim drogama na Klinici za psihijatriju Vrapče i saborski zastupnik preko društvenih mreža upozorio je na znanstveni rad svojih kolega koji predviđaju porast psihičkih poremećaja zbog socijalnog distanciranja tijekom epidemije COVID-19.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
“Iako socijalno distanciranje usporava širenje COVID-19, nesumnjivo će imati negativne posljedice na mentalno zdravlje, kako kratkoročno tako i dugoročno. U članku objavljenom u JAMA Internal Medicine o posljedicama COVID-19 na mentalno zdravlje, autori upozoravaju na “pandemiju” problema u ponašanju i psihičkih poremećaja
COVID-19 je traumatičan događaj koji svi proživljavamo. Možemo očekivati da će doći do porasta psihičkih poremećaja u cijeloj zemlji”, kaže dr. Sandro Galea sa Sveučilišta u Bostonu. “Edukacija o tome, probir za one sa simptomima i dostupnost liječenja važni su za ublažavanje posljedica COVID-19 na mentalno zdravlje.”
Pandemija COVID-19 će vjerojatno rezultirati “znatnim” povećanjem anksioznosti i depresije, konzumacije droga, usamljenosti i obiteljskog nasilja. Osim toga, uz zatvaranje škola, mogućnost epidemije zlostavljanja djece je “vrlo stvarna”, napominju autori.
Nedavno nacionalno istraživanje Američke psihijatrijske udruge (APA) pokazuje da COVID-19 ozbiljno utječe na mentalno zdravlje Amerikanaca, a polovica odraslih u SAD-u navodi visoku razinu anksioznosti.
Autori sugeriraju da tri koraka, ako su sada poduzeta, mogu pomoći u pripremi za nadolazeće psihičke i pridružene probleme koji će proizaći iz pandemije.
Prvi je korak planiranje neizbježne usamljenosti i njezinih posljedica nakon što se populacija fizički i socijalno izolira te pronalaženje načina za interveniranje.
Autori predlažu uporabu digitalnih tehnologija za smanjenje utjecaja socijalnog distanciranja, čak i fizičke udaljenosti. Oni također potiču vjerske ustanove, teretane i druga uobičajena mjesta okupljanja na emitiranje redovitih online sadržaja. Poslodavci mogu, također, pomoći nudeći virtualne tehnologije koje zaposlenicima omogućuju da rade od kuće, dok bi škole trebale razviti i primjenjivati online učenje za djecu.
“Unatoč svim ovim mjerama, još uvijek će postojati slojevi stanovništva koji su usamljeni i izolirani. To sugerira potrebu za udaljenim pristupima zahvaćenosti i probira usamljenosti i pridruženih psihičkih stanja kako bi se mogla pružiti socijalna podrška.
Autori navode kako je drugi “ključni” korak uspostava mehanizama nadzora, prijavljivanja i intervencije, posebno kada je riječ o nasilju u obitelji i zlostavljanju djece.
“Pojedinci u riziku od zlostavljanja mogu imati ograničene mogućnosti prijavljivanja ili traženja pomoći kada zahtjev za skloništem iziskuje dulje vrijeme suživota kod kuće i ograničava izlazak izvan kuće. Sustavi će morati uravnotežiti potrebu za socijalnim distanciranjem s dostupnošću sigurnih kuća za ljude koji su u riziku, a sustavi socijalnih usluga morat će biti kreativni u svojem pristupu praćenja izvješća o problemima.”
U konačnici, autori primjećuju da je sada vrijeme za jačanje zaštite mentalnog zdravlja kao priprema za izazove koje predstavlja pandemija COVID-19.
“Povećanje tretmana usred krize zahtijevat će kreativno razmišljanje. Zajednice i organizacije trebaju razmotriti osposobljavanje netradicionalnih skupina za pružanje psihološke prve pomoći, pomažući naučiti laike da se međusobno provjeravaju i pružaju podršku.”
Ovo teško vremensko razdoblje ipak nudi priliku da se unaprijedi naše razumijevanje pružanja psihološke prve pomoći i zaštite mentalnog zdravlja koja je fokusirana preventivno te da iz ove pandemije izađemo s novim načinima postupanja”, napisao je dr. psih. Ivan Ćelić na Facebooku.
