IDS-OVO UHLJEBLJAVANJE Istarska županija najgora u Hrvatskoj, čak 57 posto javnog sektora ove županije trebalo bi dobiti otkaz

Istarska županija je po fiskalnoj efikasnosti gotovo najgora u Hrvatskoj. Od ukupno 21 županije uključujući i Grad Zagreb završila je na 18. mjestu. Od Istre su lošije jedino Zadarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, pokazalo je to istraživanje koje su, koristeći se podacima u proteklih 14 godina, proveli Danijela Rabar, docentica na fakultetu ekonomije i turizma ‘Dr. Mijo Mirković’ u Puli i Andrej Grbin, student na istom fakultetu.

U istraživanju obuhvaćene sve županije

Istraživanje je provedeno polovicom 2018. godine, a obuhvaćene su sve županije u razdoblju od 2002. do 2015. godine.

Kako prenosi Glas Istre, nijedna županija nije u stanju ostvariti kontinuiranu fiskalnu efikasnost, a razlog tomu upravo je višak zaposlenih. Tako je primjerice, samo u javnoj upravi Istarske županije potrebno smanjiti broj zaposlenih za 57,39 posto.

“Rezultati su pokazali značajne među županijske nejednakosti i vodeću poziciju Grada Zagreba u svjetlu odabranih pokazatelja, te su isto tako ukazali na generatore neefikasnosti. Nejednakosti među županijama vidljive su prije svega kroz iznose njihovih efikasnosti. Ti se iznosi, zbog postavki korištene metode, uvijek kreću između 0 i 1, pri čemu 1 znači punu efikasnost. Tako je najnižu prosječnu efikasnost od 0,72 ostvarila Ličko-senjska županija, a najvišu, 0,981, Grad Zagreb. Istarska županija ima prosječnu efikasnost 0,781, najniža joj je efikasnost u 2014. godini, a punu nije dostigla niti u jednoj od promatranih godina”, objašnjava Rabar.


Prilikom izračuna efikasnosti autori su koristili niz pokazatelja poput BDP-a, poreznih prihoda, tekućih i kapitalnih rashoda, te broj zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Rast zaposlenih rastao 50 posto

U tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave u Istarskoj županiji je 2002. godine bilo 695 zaposlenih, dok je 2015. taj broj iznosio 1.043 s tim da je u županiji bio 181, u gradovima 630, a u općinama 232 zaposlena.

“To je prosječan rast od 348, odnosno 50 posto. Pritom je u županiji povećan broj radnika za 84, odnosno 86,6 posto, u gradovima za 174 ili 38,2 posto, a u općinama za 90 ili 63,4 posto”, navodi Rabar.

Lani je u jedinicama lokalne i regionalne samouprave bilo 1.076 zaposlenih. Od ukupne brojke, 174 ljudi radilo je u Županiji, 621 u gradovima i 281 u općinama, što je ukupni porast broja zaposlenih u odnosu na 2002. godinu za 54,82 posto. Pritom je rast u Županiji iznosio 79,4 posto, u gradovima za 36,2 posto, a u općinama za čak 97,9 posto.

“Osim što su županije rangirane po uspješnosti, analizom su rangirani i odabrani pokazatelji prema njihovu doprinosu ukupnoj neefikasnosti. Time se pokazalo koje bi pokazatelje i u kojoj mjeri valjalo poboljšati radi dostizanja efikasnosti. Najuspješnijim se pokazao Grad Zagreb, a najmanje uspješnom Ličko-senjska županija, dok ja kao glavni izvor neefikasnosti istaknut broj zaposlenih u tijelima lokalne i područne samouprave i kod korisnika proračuna”, tumači Rabar.

Rast BDP-a ne mora biti rezultat objektivne snage

S druge strane, upozorava da visoka razina BDP-a, odnosno BDP-a per capita, ne mora biti rezultat objektivne snage.

“U usporedbi s drugim županijama, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Istarska je županija pri samom vrhu po veličini BDP-a. Izuzme li se Grad Zagreb, veći BDP imaju samo Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija. No, uzme li se u obzir broj stanovnika, odnosno promatra li se BDP po stanovniku, tada je Istarska županija na drugom mjestu, također iza Grada Zagreba. Primjera radi, u 2015. kao posljednjoj godini obuhvaćenoj ovim istraživanjem, BDP Istarske županije iznosio je 21,1 milijarda kuna. U istoj je godini najniži BDP imala Ličko-senjska županija, manje od 3 milijarde kuna, a najviši Grad Zagreb,114,4 milijarde kuna. U našem je istraživanju, iz ranije navedenih razloga, korišten BDP po glavi stanovnika, a on je za ove tri županije u istoj godini nominalno iznosio kako slijedi: Istarska županija 101 387 kuna, Ličko-senjska županija 62 006 kuna, Grad Zagreb 142 824 kuna. Visoka razina BDP-a u određenom razdoblju ne mora biti rezultatom objektivne snage županijskog gospodarstva jer može prvenstveno proizlaziti iz, primjerice, značajnih investicija javnog sektora u infrastrukturu”, zaključila je Rabar piše Novac.hr.

Komentari