HŽ Infrastruktura od države godišnje dobije 900 milijuna kuna kako bi mogla plaćati ljude da ručno dižu rampe

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Vijest o teškoj nesreći koja se jučer dogodila na pružnom prijelazu kod Siska dobro ilustrira stanje u kojem se nalaze hrvatske željeznice. Vozač automobila teško je stradao jer je željeznički radnik zaboravio spustiti rampu, pa smo tako doznali da usprkos milijardama koje HŽ-ove tvrtke svake godine dobivaju iz proračuna, još uvijek postoje rampe koje netko ručno spušta i diže, kao u 19. stoljeću.

Hrvatske željeznice čije je poslovanje godinama obilježeno gubicima i sve lošijim uslugama za svoje korisnike, 2012. ušle su u proces restrukturiranja, koji je ocijenjen prilično neuspješnim. Krajem 2012. bivši HŽ Holding podijeljen je na tri neovisne tvrtke HŽ putnički prijevoz, HŽ Infrastrukturu i HŽ Cargo.

Kako su zamišljene tri tvrtke

Putnički prijevoz i infrastruktura trenutno imaju pozitivno poslovanje, no treba uzeti u obzir da im dobar dio prihoda čine državne subvencije. Poslovanje HŽ Carga posljednjih je godina u slobodnom padu, gomilaju gubitke te ubrzano gube tržišni udio zbog dolaska konkurencije s kojom se očito nisu u stanju nositi.

Kada su se te tri tvrtke osamostaljivale ideja je bila da HŽ Infrastruktura koja se bavi izgradnjom i održavanjem željezničke mreže bude financirana iz proračuna, kako je i predviđeno Zakonom o željeznici. HŽ Putnički prijevoz trebao je funkcionirati uz minimalne subvencije.

Novac su trebali dobivati samo za pruge koje su nerentabilne ali je procijenjeno da je njihov opstanak u javnom interesu. Dok je HŽ Cargo trebao ući u tržišnu utakmicu, što se zaista i dogodilo.

Najveći dio prihoda iz proračuna

HŽ Infrastruktura – to su ovi koji se brinu o rampama – prošle godine imala je prihode od 1,32 milijarde kuna i dobit od pola milijuna kuna. Prihodi od prodaje iznosili su samo 190 milijuna kuna, od čega je 148 milijuna kuna prihod od prodaje željezničkih usluga.

Najveći dio prihoda dolazi iz državnog proračuna – 2019. godine su dobili 913 milijuna, a godinu ranije 899 milijuna kuna. Proračunski novac koji prima HŽ Infrastruktura podijeljen je u dvije stavke, pa se tako 445 milijuna odnosi na sredstva iz državnog proračuna za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa, dok je preostalih 468 milijuna prihod od trošarine. Naime, iz svake litre goriva koja se proda na crpkama, 20 lipa odlazi za željeznicu, odnosno HŽ Infrastrukturi.

Iz izvješća HŽ Infrastrukture

Troškovi radnika u HŽ Infrastrukturi, kojih je nešto više od pet tisuća, prošle su godine iznosili 711 milijuna kuna što je porast u odnosu na 2018. kada je ta stavka iznosila 688 milijuna kuna.

Proračun spašava i HŽ putnički prijevoz

HŽ Putnički prijevoz također ovisi o prihodima iz proračuna. Prošle godine imali su prihode od 836 milijuna kuna, no zanimljivo je primijetiti da su u tome prihodi od prodaje karata samo 250 milijuna, dok su iz proračuna ‘temeljem ugovora o javnim uslugama’ primili 448 milijuna kuna.

Prošle godine HŽ Putnički prijevoz završio je u plusu od 2,6 milijuna kuna. Zapošljavali su 1830 ljudi, te je trošak zaposlenih bio oko 275 milijuna kuna.

Veliki krah HŽ Carga

O krahu HŽ Carga, treće tvrtke iz bivšeg HŽ Holdinga smo nedavno izvještavali, nakon što su se našli u centru pozornosti zbog zatvaranja svoje ispostave u Pločama.

Ova državna tvrtka za teretni željeznički prijevoz našla se pod pritiskom konkurencije nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kada je došlo do liberalizacije tržišta. Trenutno je na hrvatskom tržištu 10 željezničkih prijevoznika tereta, pa HŽ Cargo koji je do 2016. bio apsolutno dominantan, sad ubrzano gubi tržište.

Konkurencija je u samo četiri godine porasla s 14 posto tržišnog udjela, promatrano u tonama prevezenog tereta, na čak 53 posto. Pad se vidi i u prihodima, koji su pali ispod 500 milijuna kuna, dok je plan za prošlu godinu bio nešto više od 600 milijuna, piše Telegram.hr.

Komentari