HSLS-ov vijećnik: Oparina najveća greška je situacija koja se dogodila na Marjanu. Dojma sam da se informacije skrivaju

Duje Klaric / CROPIX

Predsjednik splitskog HSLS-a Tonći Blažević nedavno je istupio iz vladajuće koalicije u gradu Splitu nezadovoljan nedostatkom komunikacije i transparentnosti. Za Dalmaciju Danas otkrio je što se od tada promijenilo, što misli o gradonačelniku i kolegama vijećnicima, koga smatra odgovornim za Marjan, i s kojom bi političkom opcijom izašao na nadolazeće lokalne izbore.

Krajem 2019. godine ste raskinuli koaliciju s HDZ-om. Jeste li zadovoljni tom odlukom? Što se od tada promijenilo?

Ta je odluka bila neminovna, jer po našem shvaćanju, ako si u koaliciji, to znači da surađuješ i da dogovaraš najbitnije poteze. Apsolutno prihvaćam tko je veći, a tko manji partner, ali veće odluke koje se donose u Gradu, trebale su se raspraviti na razini koalicije, no to se nije događalo. Nije mi žao zbog razlaza. Da se razumijemo, što god smatramo da je dobro ćemo podržati, a s čim se ne slažemo nećemo.

Znači događalo se da ste potpuno neiformirani o odlukama koje donosi vladajuća većina koje ste dio?



Tako je. Uvijek koristim taj primjer, ali da je HSLS imao riječ u tome, nikad se ne bi dogodila priča s metroom. Svima je jasno da ćemo jednog dana spojiti Zračnu luku s gradom putem željeznice, ali za to treba vremena. Metro je bio čisti PR potez, baš je lijepo bilo i otvaranje, ali činjenica je da je koji milijunčić kuna otišao u ništa i to me boli, kao liberala, ali i kao čovjeka.

Nećete više u koaliciju s HDZ-om?

Ne planiramo, ali nikad u životu ništa nije sigurno, pa tako ni to. Stranke predstavljaju ljudi sa svim svojim plusevima i minusima. Trenutno sam ja predsjednik HSLS-a, a HDZ vode kolega Škorić i Opara, mi se nismo našli u ovoj priči, ali sutra će doći novi ljudi, koji će možda surađivati, a možda i ne.

Kako ocjenjujete gradonačelnikov dosadašnji rad?

Uvijek kažem, za mene vrijedi Dalićeva maksima. On je od dvadeset i nešto nogometaša koji nisu mogli dobiti ni Finsku uspio stvoriti ekipu koja je bila druga na svijetu, a glavna uzrečica mu je bila ‘poniznost’. To znači da prihvaća da postoje različita mišljenja, da zna poslušati savjete, ali i zna put kojim želi ići. Kod našeg gradonačelnika, njegov karakterni problem postaje problem grada, jer nije spreman poslušati ljude koji imaju različito mišljenje od njegovog. To svaki uspješan menadžer razumije.

Što bi mu spočitali kao najveći propust tijekom mandata?

Najveća greška mu je situacija koja se dogodila na Marjanu. Tu više nitko ne zna, što se kaže, ‘ko koga, ali po meni je odnos prema javnosti bio naopak. Nama je svima Marjan u duši, napala ga je pošast i mislim da je gradonačelnikov pristup trebao biti apsolutno direktan i otvoren prema javnosti, bez bježanja od stvarnosti.

Tko je po vama odgovoran za devastaciju Marjana?

Gradonačelnik. Prvi među prvima. Da sam ja gradonačelnik, isto bi bilo. Vratit ću se opet na Dalićev moto – poniznost, ti si prvi, ali trebaš znati ljude oko sebe povući da zajedno rade, jer jedino se tako nešto može postići, pogotovo u kriznim situacijama, a ovo je krizna situacija. Mi smo dobili konstantno prepucavanje preko medija i bježanje od odgovornosti, na sjednicama gradskog vijeća smo imali situaciji da se materijali nisu davali ili su se davali na ‘peci bokune’, a zašto? Jer nismo mi tu da se pravimo tko je pametniji nego da napravimo da svima u gradu bude bolje. Toplo se nadam da ćemo, ako ništa, iskusniji izaći iz svega ovoga.

Kakav rasplet situacije priželjkujete po pitanju vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem?

Evo govorili smo da je Državno odvjetništvo tražilo da se potpiše tabularna izjava. Na posljednjoj smo sjednici od gradonačelnika i njegovog tima dobili informaciju da je Grad upisan na oko 7 posto zemljišta, imamo zahtjeve vlasnika, pa se priča da se želi sve do Marangunićevog šetališta raditi zgrade…

Imam dojam da se dosta informacija skriva, što stvara zbunjenost. Prema zakonu sve su šume devedesetih pripale državi, a onda čujemo gradonačelnika koji ne želi dati šumu državi. O čijoj državi pričamo? Imamo tu kompot svega i svačega iz kojeg ne izlazimo puno pametniji. Smatram da je trebalo staviti sve glave na okup i vidjeti što je najbolje za grad. I oporba se tu dobrim dijelom ukopala. Čelnik SDP-a Goran Kotur je bio predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove, pa vrlo dobro surađuju s gradonačelnikom kad god dođe u fokus njegovo ponašanje u to vrijeme, a koje i nije bilo baš za pohvalu…

Što mislite o opciji da se vlasništvo prepusti državi i da Marjanom gospodare Hrvatske šume, dok Javna ustanova PŠM upravlja?

Ja se bavim hidroelektranama, moj posao je vođenje i planiranje svih hidroelektrana u Dalmaciji. Mi (HEP) upravljamo hidroelektranama, a država, odnosno Hrvatske vode, vlasnik su vode i brana. Postoje točno pravila tko ima kakve obaveze. Na kraju krajeva sve to ostaje u državi, nije to nigdje pobjeglo. Nisam još donio konačni zaključak, jer ne smatram da sve znam, ali prvi preduvjet bi trebao biti staviti sve karte na stol. Ja se ne bojim toga da država bude vlasnik Marjana, pa sve vlasništvo Hrvatske je vlasništvo svih nas, hrvatskih građana, samo je pitanje kako se time upravlja.

Kažu da bi onda Hrvatske šume gospodarile i trošile tih pet, šest milijuna kuna godišnje da to sređuju. Teško je govoriti iz pozicije nekog tko nije upoznat sa svime, ali mislim da je politički zaustavljena reakcija države što se tiče upisa vlasništva. Je li to dobro ili ne, vrijeme će pokazati. Ono što se meni čini je da tu ima puno figi u džepu i da ne znamo sve što se događa u pozadini.

Kakvi su planovi za nadolazeće lokalne izbore? S kojim ste političkim opcijama spremni surađivati, a s kojima se nikako ne vidite?

Ljudi se vezuju i na ljudskom principu, znači, s kim možeš surađivati, dogovoriti se, posvađati, pa pomiriti. S kolegama iz HDZ-a smo se upravo razišli pa nisam siguran da ćemo ići, iako kažem, sve ovisi o ljudima. Po nama su bliske opcije, iako oni misle da se ideološki razlikujemo, Most i Pametno. Smatram da imaju kvalitetne ljude koji rade i trude se. Lijepo je biti opozicija, ali to nam nije cilj, cilj nam je mijenjati stvari.

Komentari