Interes za cijepljenje protiv COVID-a polako pada jer se približavamo udjelu od 46% građana koji su se u proljeće prema istraživanju Eurofounda izjasnili za cijepljenje. Do sad je cijepljeno 40% odraslih građana. Kako na cijepljenje privoljeti one koji se kolebaju ili se ne žele cijepiti?
Zasad je cijepljenje dobrovoljno, ali u slučaju nepostizanja dovoljne procijepljenosti, štetne za zdravlje ljudi i ekonomiju, država može posegnuti za krajnjom mjerom i cijepljenje proglasiti obveznim! Hrvatske zdravstvene vlasti nadaju se da će kampanja “Misli na druge. Cijepi se” biti dovoljna za postizanje zadovoljavajuće razine cijepljenja među građanima. Ne bude li, u pripremi su još neke akcije, ali je o njima prerano govoriti, kaže ministar Beroš.
“Odaziv na cijepljenje i poštivanje mjera određuje dalji smjer kretanja epidemije. Bez dileme, cijepljenje je najsigurniji, najbrži i najjednostavniji alat za povratak na staro, za čuvanje života hrvatskih građana”, ponavlja ministar
Varljiva epidemiološka slika
Dobra epidemiološka slika u kratkom se vremenu može preokrenuti, kad postoji velik broj nezaštićenih. Svjedoči tome porast zaraženih u Velikoj Britaniji, gdje se i unatoč tome što je 75% građana cijepljeno jednom dozom i 50% odraslih s dvije doze, broj novozaraženih i hospitaliziranih u sedam dana popeo 35%, odnosno 17%. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je manji postotak cijepljenih od hrvatskog prosjeka, obrađuju se kontakti osoba kod kojih je detektiran indijski soj koronavirusa, što ne zvuči dobro na pragu turističke sezone.
“Osim poziva i punktova za cijepljenje bez prethodne prijave i upornog ponavljanja važnosti cijepljenja za pojedinca i cijelo društvo, smatram važnim reći da ćemo na jesen gotovo sigurno svjedočiti četvrtom valu pandemije i da će prema dosadašnjim iskustvima u bolnici s najtežom kliničkom slikom većinom završiti upravo oni koji se nisu cijepili”, jasan je dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Hrvatska se ubraja među tri države EU u kojima se najmanje građana želi cijepiti, gore od nas su samo Bugarska u kojoj se želi cijepiti trećina građana i Latvija s 45% zainteresiranih. U EU se u prosjeku želi cijepiti 64% građana, među kojima čak preko 80% Iraca, Danaca, Maltežana, Portugalaca, Španjolaca i Finaca. U Italiji cijepiti se želi 78% građana. Sociolog Ivan Balabanić ističe da je očito da se u državama u kojima građani imaju visoko povjerenje u institucije velika većina ljudi želi cijepiti za razliku od nas, Latvije, Bugarske ili, izvan EU, Srbije i BiH.
“Mi još nismo blizu potrebne procijepljenosti koju država mora postići da se postigne kolektivni imunitet. Dodatni je problem kod nas što veliki broj ljudi ne putuje, ne ide u restorane ni na koncerte pa im ne trebaju ni COVID potvrde. Građani koji se ne žele cijepiti najčešće nemaju povjerenje u institucije ni osjećaj kolektivne pripadnosti ovom društvu, a time ni solidarnosti prema drugima. Okreću se ili teorijama zavjere ili ne vjeruju u sigurnost cjepiva ili misle da će lako preboljeti koronu. Što je više takvih, to štetno utječe na ekonomiju i kolektivno zdravlje. Ne postignemo li kolektivnu procijepljenost, izbijat će sukobi i na radnim mjestima jer će se oni koji su cijepljeni ili oni koji se ne smiju cijepiti pitati zašto bi radili s necijepljenima koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost drugih”. kaže Balabanić.
Represija nije rješenje Dodaje da imamo manjak odgovornosti prema kolektivu, što se vidi i u neplaćanju poreza i nepoštivanju propisa i nije siguran da će pomoći i kampanja s razine države, a represija nije rješenje. Ustavnopravni stručnjak Mato Palić ističe da je u državama u kojima se želi cijepiti velika većina ljudi puno izraženija svijest građana o većoj koristi od cijepljenja u odnosu na rizik od mogućih nuspojava nego kod nas.
“U Hrvatskoj je zasad stav vlasti da je cijepljenje dragovoljno. Ako bismo imali malu procijepljenost, nedovoljnu za postizanje kolektivnog imuniteta, jedini način je da se propiše da je cijepljenje protiv COVID-a obvezno, kao i slučaju nekih drugih cjepiva. Ustavni sud već je ocjenjivao ustavnost takvih zakonskih rješenja i rečeno je da to nije ustavno pitanje i da su odluke o mjerama u svrhu zajamčenog prava na zdrav život u nadležnosti zakonodavca. I Europski sud za ljudska prava stava je da obvezno cijepljenje nije protivno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima”, kaže Palić.
U zadnja četiri tjedna došlo je u Hrvatsku više od 920.000 cjepiva, a utrošeno je više od 895.000 cjepiva. Ovaj tjedan dolazi najviše cjepiva, 341.000 doza. Uskoro se očekuje javni poziv za dolazak građana na cijepljenje bez naručivanja, piše Večernji list.
