Hrvatska postaje useljenička zemlja

Hrvatska postaje useljenička zemlja iz koje iseljavanje hrvatskih državljana ne jenjava posljednjih godina, a raste broj doseljenih stranaca prije svega zbog potreba tržišta rada.

Lani se iz Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo 32.453 hrvatskih državljana (80,8%) te 7667 stranaca. Istodobno, lani smo imali rekordan broj doseljenika, njih 37.726, među kojima je bilo 27.834 stranaca (73,8 %) i samo 9882 hrvatska državljanina (26,2 %).

Usporedbe radi, od 2013. do 2016. u Hrvatsku se u prosjeku doseljavalo desetak tisuća ljudi godišnje i hrvatskih državljana i stranaca, a prvi veći skok doseljenika imali smo 2018. kada nam se doselilo 26 tisuća ljudi i među njima 66% stranaca.

Nema povratka iseljenika

Korona nije zaustavila samo turizam nego i radne migracije. Dakle, očito je da zasad nema ništa od povratka novih hrvatskih iseljenika u domovinu, niti je iseljavanje hrvatskih državljana zaustavljeno, a kako se toliki odlazak mladih ljudi ne može nadoknaditi, hrvatsko tržište rada manjak ljudi nadoknađuje zasad prije svega useljavanjem iz susjednih zemalja. Žalosno je za našu zemlju i poraz je to vladajućih politika što je najveći broj odseljenih iz Hrvatske bio u dobi od 20 do 39 godina, čak njih 44,3%. Najviše hrvatskih državljana iseljava se i dalje u Njemačku u koju je lani otišla skoro polovica iseljenika, njih 19.094 (48%), a od zemalja EU hrvatskim državljanima je nakon Njemačke najprivlačnija Austrija u koju je otišlo gotovo tri tisuće ljudi, dok se u Irsku iselilo, prema DZS-u, 1340 hrvatskih državljana. Među prvih pet zemlja u koje su se lani najviše iseljavali hrvatski državljani su i Srbija i BiH u koje je otišlo 1672, odnosno 1229 naših državljana. No, daleko više iz susjednih zemlja imamo doseljenika nego odseljenih, pa je tako lani gotovo trećina doseljenika (31,9 %) bila iz BiH, iz koje se doselilo ukupno 12.040 ljudi, a među njima 9620 stranaca (Bošnjaka i Srba) i 2420 hrvatskih državljana.

Hrvatska je godinama demografske rupe pokrivala useljavanjem Hrvata iz BiH, ali njih je sve manje u toj zemlji, a usto i oni odlaze u Njemačku. Nakon BiH najviše stranaca doselilo se u Hrvatsku iz Srbije, njih 4079, a iz te zemlje imali smo i 720 doseljenih hrvatskih državljana. Državljani Kosova su na trećem mjestu po useljavanju u Hrvatsku jer ih se lani doselilo 3525, a na visoko četvrto mjesto izbili su doseljenici iz Azije s među kojima je bilo 2987 stranaca i 123 hrvatska državljanina. Slijede potom Makedonci (1459) i Ukrajinci kojih se lani doselilo 1055. Iz DZS-a navode da je u ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje stranaca jer je ukupna godišnja kvota za 2019. na kraju postavljena na 70.100 radnih dozvola, a, usporedbe radi, 2018. je iznosila 38.769 dozvola.

Većina doseljenih muškarci

Prema spolnoj strukturi, čak 77,3% doseljenih su muškarci, koji čine većinu i u ukupnom broju odseljenih s 57,8%. Najviše doseljenika iz inozemstva, njih petina (20,3 %) doselili su u Zagreb, zatim njih 11,7% u Splitsko-dalmatinsku županiju. Iz Zagreba je bilo i najviše odseljenih u inozemstvo, njih 18,1%, zatim slijede Osječko-baranjska županija (7,6%) i Zagrebačka županija (7,3%). Pao je i broj odseljenih u Irsku. Prije dvije godine u tu je državu otišlo 2051 osoba, pretprošle godine čak 2876, a lani je u Irsku otišlo 1340 hrvatskih državljana. Inače, najviše odseljenih imali smo 2017. kada se iz Hrvatske, prema DZS-u, iselilo 47.352 ljudi, dok smo 2018. imali 39.515 iseljenih. Kad je riječ o unutarnjoj migraciji, u Hrvatskoj je lani mjesto stanovanja promijenilo 71.790 osoba.

Najveći broj preseljenih unutar Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,9%). Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imao je Zagreb s 3697 osoba, dok su najveći negativan saldo ukupne migracije imale Osječko-baranjska (-2557) i Vukovarsko-srijemska županija (-2105). Očekivano više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih u inozemstvo imali su Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija. Od ukupno 9882 doseljenih hrvatskih državljana, najviše ih je iz Njemačke.

Komentari