Hrvatska bi trebala biti jedna od najvećih dobitnica novog Fonda za oporavak EU nakon koronakrize, teškog čak 750 milijardi eura, kojeg je jučer službeno predstavila Europska komisija u Bruxellesu. Kako se neslužbeno doznaje, Hrvatskoj bi u sklopu novog fonda, koji predstavlja golem iskorak u razvoju cijele Unije, bilo alocirano 10 milijardi eura, a prema jednoj tablici iz opsežnih Komisijinih dokumenata, hrvatska alokacija bila bi najveća kad se uspoređuje s ukupnim BDP-om zemlje u koju novac odlazi.
Odakle taj novac u proračunu EU
Fond za obnovu EU velik je iskorak za cijeli EU jer se prvi put predlaže masovno zaduživanje na razini svih država članica, suprotno od dosadašnje prakse zaduživanja isključivo na nacionalnim razinama, a Komisija bi tako prikupljen novac distribuirala u obliku nepovratnih sredstava – grantova, onima koji su najpogođeniji krizom nastalom zbog globalne pandemije koronavirusa.
Komisijin je prijedlog da se 500 milijardi eura distribuira u obliku nepovratnog novca, a 250 milijardi eura u obliku zajmova, koji će za zemlje poput Hrvatske biti najpovoljniji mogući zajmovi na tržištu jer EU uživa vrhunski kreditni rejting AAA, o kojem Hrvatska može samo sanjati. Prema neslužbenim informacijama iz dobro upućenog izvora, od ukupno 10 milijardi eura, koliko bi po internoj računici Komisije pripalo Hrvatskoj, oko 7,4 milijarde eura bilo bi u obliku grantova, a oko 2,6 milijardi eura u obliku zajmova. Kad se uzme u obzir da je Hrvatska u sedmogodišnjem proračunu EU koji je na izmaku (2014. 2020.) iz svih europskih fondova imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, pojednostavnjeno se može reći da je Hrvatska na putu da joj se udvostruči novac iz Bruxellesa. Jer, prijedlog ovog novog Fonda za oporavak EU od koronakrize dolazi uz novu verziju prijedloga Višegodišnjeg financijskog okvira, novog sedmogodišnjeg proračuna EU za 2021. – 2027., koji Komisija predlaže na ukupnoj razini 1100 milijardi eura – iz kojeg će Hrvatska dobiti pristup svim uobičajenim fondovima kao i u proteklom VFO-u.
Prijedlog Komisije tek treba biti dogovoren i usvojen na razini svih 27 država članica. Svaka ima pravo veta, tako da će pregovori biti teški, ali kriza je stvorila novi poticaj da budu dovršeni na vrijeme: cilj je da sve stupi na snagu 1. siječnja 2021., a sav novac iz Fonda za oporavak trebao bi se “iskrcati” u prve dvije godine sedmogodišnjeg proračuna. Bude li usuglašavanje glatko, Komisija bi mogla smisliti premosnicu i požuriti isplatu dijela novca već u ovoj godini. Fond za oporavak stvara se pod sloganom rađanja ‘Europske unije nove generacije’.
Ideja zaduživanja na razini Unije i dijeljenja tog novca u obliku nepovratnih sredstava nikad u ovako obilatom iznosu nije ni bila predložena jer je bila neprihvatljiva za mnoge države, ali sada je moguća zbog ozbiljnosti krize koju je donio koronavirus. Predstavljajući prijedlog pred Europskim parlamentom jučer u Bruxellesu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da bi EU morao platiti puno višu cijenu u budućnosti ako sada ne bi investirao i tim investiranjem pronašao izlazak iz ove krize koja je ugrozila ne samo gospodarstvo nego i temeljne slobode u EU, i jedinstveno tržište. Predviđeno je da se Komisija zadužuje na tržištu kapitala s rokom otplate tih zajmova između 2027. i 2058. godine. Novca za vraćanje kamata na dug do tada ima, ali odakle novac u proračunu EU za vraćanje tih 750 milijardi eura, za otplatu samih zajmova?
To još nije ni predloženo, ostavljeno je za kasnije odlučivanje, ali Komisija nudi tri opcije o kojima će se poslije države morati dogovoriti, ili povećane uplate iz nacionalnih proračuna u proračun EU (što mnoge države baš i ne žele), smanjenje pomoći iz europskih fondova, ili novi vlastiti prihodi za europski proračun, poput povećanja poreza na zagađivanje okoliša ili uvođenja novog digitalnog poreza (oporezivanja internetskih divova koji dobro zarađuju na jedinstvenom tržištu EU, uz male ili nikakve porezne obveze).
Ono što Komisiji treba sada – a to ‘sada’ znači politička odluka 27 premijera i predsjednika do kraja srpnja, pa potom dovoljno vremena za ratifikacije u nacionalnim parlamentima, i još k tome pristanak Europskog parlamenta na cijeli dogovor – jest zeleno svjetlo za zaduživanje od 750 milijardi eura. Ono što će državama članicama potom trebati za povlačenje tog novca bit će projekti, ali i reforme.
Nacionalne vlade će, naime, same predlagati projekte za investiranje. Komisija tu neće imati puno utjecaja, osim što će ideja vodilja biti da se svjež novac usmjerava u održivi razvoj utemeljen na zaštiti okoliša i digitalizaciji gospodarstva. Baš zbog toga države će se poticati i na reforme jer, kako se čulo jučer u Europskom parlamentu, ideja nije ‘davati svjež novac za stare probleme,’ nego ‘izgraditi Europu za nove generacije,’ piše Večernji list.
Europska komisija predložila 1850 milijardi eura za oporavak gospodarstva
