Hrvatska gospodarska komora troši 230 milijuna kn godišnje i ima preko 500 zaposlenih, planiraju li oni u štednju zbog krize?!

Ako je Hrvatska gospodarska komora uspjela preživjeti afere svog bivšeg predsjednika Nadana Vidoševića, koji je optužen za izvlačenje milijuna iz te organizacije, onda će vjerojatno preživjeti i korona krizu, za razliku od mnogih njenih članica. A njene članice su po sili zakona sve tvrtke registrirane u RH, bez da ih je itko pitao žele li biti dio te organizacije ili ne žele.

Iako se u prošlosti javljalo više inicijativa za ukidanjem obveznog plaćanja članarine HGK, ono je još uvijek obvezno. Najbliže ukidanju obveznog članstva u HGK bili smo 2014. godine, što je najavljivao Gordan Maras, tadašnji ministar poduzetništva i obrta u SDP-ovoj vladi. No očito je da od te organizacije ima koristi previše ‘važnih’ osoba, pa se Maras morao povući.

Ove godine su planirali 233 milijuna kuna prihoda

Kada se pogleda financijski plan za 2020., koji je donesen krajem prošle godine, vidljivo je da je HGK ove godine planirala prihode od oko 233 milijuna kuna, a na otprilike istoj razini su i rashodi. Zašto se oni kojima je u interesu da HGK opstane protive uvođenju dobrovoljnog članstva, vidi se iz strukture prihoda koji pokazuju da čak 71 posto prihoda dolazi od prisilne članarine, dok od prodaje usluga imaju samo oko 5 posto prihoda. Ostatak su radni ostali prihodi, poput prihoda od imovine, transfera iz proračuna lokalnih jedinica i slično.

Prihodi od članarine ove su godine trebali iznositi oko 165 milijuna kuna, dok su od prodaje roba i usluga očekivali nešto više od 12 milijuna kuna.



Hrvatska gospodarska komora ima oko 520 zaposlenih. U financijskom planu stoji da su ukupni troškovi zaposlenih oko 90 milijuna kuna što je blizu 40 posto ukupnih troškova HGK od čega na plaće ide 73 milijuna kuna, dok su doprinosi na plaće 11 milijuna kuna, a pet milijuna odnosi se na ostale troškove.

Najavljena nova predstavništva u Beču, Munchenu i Milanu

Što se tiče materijalnih rashoda, oni iznose 104 milijuna kuna, od čega razne usluge plaćaju čak 72 milijuna kuna. Zanimljivo je da uz preko 500 zaposlenih HGK isplaćuje i četiri milijuna kuna različitim vanjskim suradnicima.

Prihodi HGK ove će godine ipak biti manji od plana, i to za nekoliko desetaka milijuna kuna, jer su se pod pritiskom javnosti morali odreći tromjesečne članarine najugroženijih tvrtki. Upitali smo ih planiraju li otpuštanja ili smanjenja plaća, ali za sada nismo dobili odgovor.

Korist je upitna, ali članarina se mora plaćati

Za ovu godinu HGK imala je velike planove, pa su tako planirali otvaranja novih predstavništava u inozemstvu. Uz dosadašnja predstavništva u Moskvi, Bruxellesu, Šangaju, Sarajevu, Mostaru i Beogradu, najavljeno je i otvaranje novih predstavništava u Beču, Münchenu i Milanu.

Na inozemna predstavništva planirali su ove godine potrošiti ukupno preko osam milijuna kuna od članarina. Vrlo je upitno koliko prosječan član ove komore ima koristi od predstavništava u Mostaru ili Šangaju, ali na sreću HGK, a na svoju žalost, članarinu će i dalje morati plaćati, piše Telegram.

Komentari