Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) u siječnju objavio prve rezultate popisa stanovništva iz kojih smo doznali da je broj stanovnika između 2011. i 2021. pao s 4,284 na 3,888 milijuna stanovnika, danas će Zavod objaviti set rezultata o stanovništvu prema spolu i starosti, vjeri, nacionalnosti i državljanstvu.
Demograf Stjepan Šterc je u razgovoru za Dnevno.hr kaže kako s obzirom na dosadašnje trendove i analize pretpostavlja da će u novim podacima udio starijih od 65 godina biti oko 25 posto, a mlađih od 15 godina negdje oko 13-14 posto.
“To zapravo pokazuje kakvi će biti odnosi u budućnosti i kako će oni utjecati na reprodukciju stanovništva”, objašnjava Šterc.
Što se tiče etničkog sastava, Šterc kaže da se očekuje veliko smanjivanje broja Hrvata.
“Prema nekoj procjeni vjerojatno i preko 300 tisuća osoba. Ali neće pasti samo broj Hrvata, pasti će i broj stanovnika manjina “.
Danas ćemo dobiti i podatke koliko se Hrvata osjeća vjernicima. I dok se na zapadu posljednjih desetljeća taj broj značajno smanjio, Šterc napominje kako ćemo sličan trend vidjeti i u Hrvatskoj, ali ne tako izražen.
“Pad će biti izražen u nekoliko postotaka i vrlo vjerojatno će prevladavajuća populacija biti oko 80 posto”, smatra demograf.
Useljenika ima koliko i iseljenika
U posljednje vrijeme bilježimo rast broja stranih radnika u Hrvatskoj. Šterc napominje da će se ta promjena vidjeti na popisu, ali ona još uvijek neće biti tako drastična.
“Nemojmo zaboraviti činjenicu da se u posljednje tri godine u Hrvatsku uselilo onoliko ljudi koliko ih je iselilo. Trenutačno svjedočimo procesu supstitucije ili zamjene stanovništva koji je također jedan od negativnih pokazatelja. Problem je što se migracija vezane uz radnu snagu ne drže osnovnih zakonitosti, a ona u migracijama glasi ako dolaziš u drugu zemlju prilagođavaj se načinu života u toj sredini. To se ovdje ne događa”, smatra Šterc.
Na pitanje hoćemo li na sljedećem popisu stanovništva vidjeti znatne demografske promjene vezane uz sadašnji imigraciju kaže kako sve ovisi kako će se Hrvatska i Europa odnositi prema toj problematici.
Migracija radne snage se mora planirati
“Najvažnija problematika hrvatske i europske sadašnjosti i budućnosti je demografska i uža migracijska problematika. Budemo li svi to mirno promatrali, može se dogoditi čitav niz neočekivanih situacija. Mi moramo prihvatiti činjenicu da što se tiče globalnog svijeta nema slobodne migracije niti će je ikad biti. Pa zamislite što bi se dogodilo da sada deset milijuna ljudi iznenada odluči otići živjeti u Berlin”, napominje Šterc koji upozorava kako nam hitno treba model selektivne migracije.
“U nedostatku radne snage ne možemo se oslanjati samo na radnu snagu kroz migraciju, a pogotovo ne kroz prisilnu migraciju. Ona se mora planirati kao i sve drugo ui ekonomiji, planiraju se profit i investicije, pa se može planirati i radna snaga”.
Demograf upozorava kako Vlada još nije pokazala kako zna voditi pametnu migracijsku politiku.
“S ovakvim pristupom toj problematici danas se u Hrvatskoj ne može ništa očekivati. Taj pristup je jedino i isključivo na razini retorike. Javnosti se šalje poruka da se nešto čini, ali ključni strateški koraci se ne donose. Pogotovo se to odnosi na korake vezane uz hrvatsko iseljeništvo koje je danas brojnije od domicilne populacije. Hrvatsko iseljeništvo predstavlja veliki potencijal i bogatstvo koje se mora uključiti ako želimo funkcionalni društveni i ekonomski život Hrvatske”, smatra demograf koji ističe kako se s obzirom na pad broja stanovnika ne možemo više osloniti samo na revitalizacijski model kroz klasičnu populacijsku politiku.
“Prošlo je vrijeme kada se to pitanje moglo rješavati bez poticajnog modela. Danas nam je potrebna selektivna imigracijska politika gdje se kroz poticajne modele mlađu populaciju usmjerava prema Hrvatskoj. Tu revitalizacija počinje odmah jer u tom slučaju emigriraju mlade obitelji s djecom”, zaključuje Šterc.
