Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat odgovorio je na tvrdnje ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića da se obnova nakon potresa odvija vrlo sporo, a pri tom je težište stavio na njegovo ministarstvo.
Horvat je rekao da će taj pritisak i dalje trajati, tijekom cijelog procesa, bio ministar on ili netko drugi.
“Demistifikacija kompliciranosti podnošenja zahtjeva za obnovu je iza nas. Podnošenje zahtjeva je maksimalno pojednostavljeno. Kada zahtjev stigne u Ministarstvo, bez obzira na koji ga način građani podnijeli, vidjet će se tek kojom brzinom će proces krenuti. Jedna je stvar ako se radi samo obnova, a druga ako se uz obnovu radi i npr. legalizacija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa jer to onda traje danima. Zbog toga možda onda i je mala nervoza kolege Vanđelića, ali i moja. Kada isplaćujemo novac iz državnog proračuna, onda želimo biti sigurni da određena osoba ima pravo na to”, objasnio je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada‘.
Odgovarajući na pitanje je li moguće da je manjak ljudi, koji radi na tom procesu, jedan od razloga sporosti cijele priče, spomenuo je reorganizaciju u Ministarstvu te istaknuo da je 40-ak zaposlenika Fonda za obnovu ustvari dojučerašnji djelatnici Ministarstva prostornog uređenja. Smatra da će organizacija uskoro biti bitno učinkovitija.
Govorio je i o kontaktima s novim gradskim vlastima u vezi s problemima obnove Zagreba i kazao da je odaziv iz Grada vrlo kooperativan. Rekao je da je Luka Korlaet (MOŽEMO) u pripremi ovoga procesa od prvoga dana.
Na pitanje hoće li Hrvatska, ovim tempom obnove, uspjeti potrošiti doznačeni novac odgovorio je da je novac doznačen u iznosu nešto malo više od 5 milijardi i 100 mil. kuna te da postoje stroga pravila po kojima se on može trošiti.
“Podsjećam da Fond solidarnosti ne pokriva obnovu objekata koji su u privatnom vlasništvu. Jedan dio novca ide za refundiranje troškova koje smo imali policija, vatrogasci, hitna intervencija i svi drugi koji su u prvim danima izašli na teren i imali troškove. Što se tiče vremena u kojemu se mora utrošiti novac, radi se o 18 mjeseci od kada je stopostotni iznos uplaćen u državni proračun”.
Smatra da bi se mogla dogoditi situacija da se treba s Europskom komisijom iskomunicirati oko mogućeg prolongiranja roka do kada se novac mora potrošiti.
Zajam Svjetske banke
Govorio je i o sastanku s predstavnicima Svjetske banke te je istaknuo da se trenutačno koristi zajam od 1,3 mlrd. kuna. Od toga novca dio od 60 posto ide institucijama koje se bave zdravstvom, a 40 posto onima za obrazovanje.
Prioritetna su KBC Zagreb i Klinika za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’, drugi prioritet su bolnice na Jordanovcu i u Petrovoj ulici. Taj zajam nam je na raspolaganju četiri godine. Razgovaramo sa Svjetskom bankom i o drugom zajmu, dodao je.
“Da biste dobili neko pravo, morate podnijeti zahtjev, a to nije komplicirano. Službenicima nije problem doći do podataka ako oni postoje, ali ako ne postoje onda službenici Ministarstva nisu u mogućnosti preko noći generirati takve stvari. Smatram da je puno bolje napraviti kvalitetnu pripremu, kazao je i napominje da se nijedna politička odluka neće donijeti, a da u pozadini toga ne stoji struka”.
Hoćemo li posegnuti za izmjenom i dopunom zakona da bismo proces pojednostavili, upitao se Horvat.
“Možemo pojednostavniti proces. Pitanje je tko će takvu situaciju onda kontrolirati i imati pod nadzorom. Ponavljam da u obnovu privatnih objekata idemo s novcem iz proračuna. Zna se procedura nadzora nad trošenjem proračunskog novca. Zajmovi o kojima govorimo bit će uplaćeni u proračun, a ministar financija Zdravko Marić će ih morati distribuirati. Sve to ima neka pravila ponašanja. A ispustiti ta pravila ponašanja, mislim da za sam proces ne bi bilo dobro”.
Potrebna je cjelovita obnova povijesne jezgre Zagreba
Rekao je da za cjelovitu obnovu povijesne gradske jezgre Zagreba postoji obveza izrade cjelovitog rješenja. Dodao je i da je već napravljeno nekoliko koordinacija te su neka rješenja o tome već objavljena.
“Kad smo blokovsko rješenje pretvorili u financijsku perspektivu, vidjeli smo da se radi o silnim milijardama”.
Graditeljstvo i taj sektor u trenutačnoj situaciji “su dobro prošli”. Navodi da će se sutra analizirati “u kakvom su stanju”. “Nije nemoguća ideja da pozovemo u pomoć, prvenstveno građevinare iz nama susjednih država”.
