Najranije 2023. u Hrvatskoj će kunu zamijeniti euro. Vrijednost eura bit će sedam kuna i 53 lipe.
Gospodarstvenici pozdravljaju ulazak u eurozonu, građani se pitaju kako će to utjecati na njihov životni standard. Hoće li porasti cijene? Što će biti s plaćama? Hoće li pandemija usporiti proces uvođenja eura? Koji će biti najveći izazovi konvergencije?
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, dr. sc. Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, Darinko Bago, predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika, Ivan Miloloža, poduzetnik i prof. dr. sc. Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a.
Savić je naglasio kako ulazak u europski tečajni mehanizam 2 izuzetno političko i gospodarsko postignuće.
“Sam boravak u tečajnom mehanizmu 2, treba biti dvije godine, a neke države su bile i puno duže od toga. Hrvatska je zadnje 3 godine ispunila sve uvjete kriterije iz Maastrichta da možemo doći u ovu situaciju”, naglasio je Savić.
“Isto kao što smo prije godinu dana obećali da ćemo ispoštovati 19 mjera oko zakonodavne prilagodbe i to je bio preduvjet da možemo tražiti ulazak RM2,” rekao je.
Tica je naglasio kako je najveći izazov prebroditi posljedice koronavirusa i kako će one utjecati na javni dug i deficit.
“Mi smo trenutno na 20-ak milijardi kuna deficita do kraja godine i to je oko 5 posto BDP-a. To će naravno stvoriti u idućoj fiskalnoj godini velike probleme”, rekao je Tica.
“Bilo bi dobro da počnemo razmišljati s obzirom na to da smo počeli gubiti i to malo monetarnog suvereniteta kojeg smo imali i sada cijeli teret pada na ministarstvo financija”, naglasio je.
Ministarstvo mora, kada uđemo u euro zonu, preuzeti neke instrumente upravljanja poslovnim ciklusima u gospodarstvu, koje je do sada radila središnja banka, rekao je Tica.
“Moramo ozbiljno porazgovarati s gospodarstvenicima, sindikatima i svim dionicima, kako kompenzirati instrumente bez kojih ostajemo, a kako bi što bolje omogućili gospodarstvu da brodi kroz sve izazove koji nas očekuju”, naglasio je.
Faulend je istaknuo kako 7 kuna i 53 lipe je neka stabilnost i što se tiče toga ništa se neće promijeniti.
“HNB održava tečaj već dugi niz godina i mi koncepciju tečajne politike nećemo mijenjati. Tečajna politika je kompatibilna s mehanizmom RM2,” rekao je i dodao kako ne vidi razlog da se tečaj ne održi stabilnim.
Faulend je rekao kako je ova kriza dobro pokazala kako je u ovakvim situacijama dobro biti članica euro zone,odnosno područja zajedničke monetarne politike.
