Hoće li presuda Sanaderu, kao prošli put, opet pasti?!

Bivši premijer Ivo Sanader jučer je drugi puta nepravomoćno osuđen u aferi Fimi medija. Kažnjen je s osam godina zatvora za zlouporabu svoje funkcije na čelu Vlade i HDZ-a u razdoblju od 2005. do 2. srpnja 2009. kada su se novcem izvučenim iz javnih poduzeća preko marketinške agencije Fimi media punili crni fondovi HDZ-a. Jučer izrečenom presudom Županijski sud u Zagrebu kaznio je i sam HDZ.

Što će se događati dalje?

Sada tek predstoji žalbeni postupak. Nakon objave presude, obrane okrivljenih već su najavile podnošenje žalbi.

Ističu, među ostalim, da je jučerašnja presuda ponovno donijeta na osnovu iskaza Mladena Barišića, Sanaderovog suokrivljenika, koji mu je ranije bio jedan od najbližih suradnika. Barišić je na ponovljenom suđenju opisao kako se izvlačio novac preko Fimi medije i kakav je u tome autoritet imao Ivo Sanader. Međutim, na pitanja nije želio odgovarati.

Barišićeva odluka da ne odgovara na pitanja, što je učinio i na prvom suđenju, bila je glavni razlog što je 2015. Vrhovni sud RH ukinuo prvu presudu. Taj sud je rekao da Sanader nije imao pravedno suđenje, upravo zato što Barišić nije ispitan.



Može li presuda ponovo pasti?

Zaključak o nepravednom suđenju Sanaderu zbog Barišićevog neodgovaranja na pitanja, Vrhovni sud RH utemeljio je na jednoj od odluka Europskog suda za ljudska prava iz 2012. godine.

U toj odluci stoji da se cijeli proces proglašava nepravednim, ako okrivljeniku tijekom suđenja ne bude zagarantirano da postavlja pitanja svjedoku ili, kao što je slučaj u aferi Fimi medija, suoptuženiku.

Je li onda ponovljeni postupak protiv Sanadera i ostalih bio uzaludan? Hoće li ga Vrhovni sud zbog Barišićevog manevra – neodgovaranja na pitanja – automatski opet srušiti?

Je li sve kao i 2015. godine?

Zamjenica ravnateljice USKOK-a Marija Vučko u svojoj izjavi nakon izricanja presude kazala je da se u međuvremenu, od kada je posljednji put razmatrana presuda u aferi Fimi medija, praksa Europskog suda za ljudska prava promijenila i da Barišićev potez ne mora unaprijed značiti kako presuda neće biti potvrđena.

Slučaj njemačkog razbojnika

U pitanju je odluka Europskog suda za ljudska prava iz prosinca 2015. koja je donijeta u predmetu “Schatschaschwili protiv Njemačke”. Slučaj je to njemačkog pljačkaša koji je osuđen iako se na suđenju nisu pojavile dvije ključne svjedokinje, prostitutke koje je orobio s dvojicom pomagača. Tvrdile su da ih je bilo strah ponovno susresti se s njim. Zato je sud pročitao njihove ranije iskaze iz istrage.

Prema tumačenju te odluke sudski postupak nije automatski nepravedan, ako okrivljeni nije imalo priliku ispitati svjedoka. Bitno je, objašnjava Europski sud za ljudska prava, provesti tzv. trodjelni test.

Što je ‘trodjelni test’?

Prvo pitanje na koje se u tom testu mora odgovoriti je ono o razlogu zbog kojeg svjedok nije ispitan, odnosno zašto, kao u aferi Fimi medija Barišić, odbija odgovarati na pitanja. Treba provjeriti je li taj razlog bio opravdan ili ne.

Zatim se mora dati odgovor na pitanje je li taj iskaz svjedoka kojem nisu postavljana pitanja bio isključivi dokaz na kojem se temelji presuda ili je na presudu imao odlučujući utjecaj.

Treći kriterij je onaj u kojem se razmatra je li bilo dovoljno tzv. ‘činitelja protuteže’. To je odgovor na treće pitanje u ovom testu: jesu li postojala snažna jamstva u postupku koja bi garantirala da je on u cjelini bio pravedan? Drugim riječima, potrebno je provjeriti je li uz svjedočenje za koje se može reći da nije bilo konfrontirano, obrana imala mogućnost predlagati ostale dokaze i svjedoke kojima bi propitala njegovu istinitost.

Kako će se koristiti ovaj slučaj?

U konkretnom slučaju, istaknuo je USKOK na kraju suđenja Sanaderu, Županijski sud u Zagrebu i nije mogao napraviti ništa drugo nego uzeti u obzir Barišićev iskaz unatoč tome što bivši rizničar HDZ-a nije želio odgovarati na pitanja. Naime, Sanaderovom suokrivljeniku hrvatski Zakon o kaznenom postupku, koji ispada čak i stroži od Europske konvencije o ljudskim pravima, daje mogućnost da iznese obranu ali da ne odgovara na pitanja. To je naprosto pravo okrivljenog u procesu.

“Ipak, sam Sanader, kao i njegova obrana, imali su mogućnost predlagati i izvoditi sve dokaze kojima bi mogli osporiti istinitost obrane Mladena Barišića. Ti dokazi su i predloženi i provedeni”, ocijenio je USKOK zašto misli da iskaz Mladena Barišića koji je odbio odgovarati na pitanja sada više ne može biti ključni razlog za rušenje presude u slučaju Fimi medija, piše Telegram.

Komentari