HNB: U 2022. se očekuje usporavanje inflacije na 2,1 posto

flickr

Inflacija potrošačkih cijena mogla bi u 2021. privremeno ubrzati na 2,3 posto, dok se u 2022. očekuje njeno blago usporavanje, na 2,1 posto, no pri čemu su uz projekciju kretanja inflacije naglašeni negativni rizici, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske narodne banke (HNB).

“Inflacija potrošačkih cijena mogla bi se u cijeloj 2021. privremeno ubrzati na 2,3 posto, s 0,1 posto u 2020. godini, pod utjecajem povećanja godišnje stope promjene cijena energije, osobito naftnih derivata. U 2022. očekuje se blago usporavanje inflacije na 2,1 posto i to zbog nižeg projiciranog rasta cijena energije. No, naglašeni su negativni rizici vezani uz projekciju inflacije, odnosno mogućnost da ona nadmaši projekciju”, stoji u HNB-ovom priopćenju s današnje sjednice Savjeta.

Iz HNB-a napominju da je godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao s 2,8 posto u srpnju na 3,1 posto u kolovozu, što je ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena hrane. Iako je i temeljna inflacija u kolovozu blago porasla, zadržala se na relativno niskoj razini od 1,8 posto.

U 2021. rast BDP-a od 8,5 posto


Kada je riječ o tekućim gospodarskim kretanjima, model brze procjene BDP-a upućuje da se u trećem tromjesečju ubrzao rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodni kvartal, čemu je poglavito pogodovala vrlo dobra turistička sezona.

Na razini cijele 2021. godine tako se očekuje godišnja stopa rasta realnog BDP-a od 8,5 posto, što odražava snažan rast izvoza roba i usluga kao i domaće potražnje.

“Kako se već u ovoj godini očekuje dostizanje pretpandemijske razine gospodarske aktivnosti, rast će u 2022. usporiti te bi stopa rasta mogla iznositi 4,1 posto. Pritom se očekuje nastavak snažnog rasta izvoza roba i usluga, dok će priljev iz EU fondova utjecati na rast domaće potražnje”, napisali su iz HNB-a.

Inače, procjene kretanja inflacije i BDP-a u 2021. i 2022. godini već je ranije u javnosti iznio i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Na tržištu rada nastavljena povoljna kretanja

Iz HNB-a su apostrofirali da su na tržištu rada nastavljena povoljna kretanja pa je broj zaposlenih sredinom tekuće godine nadmašio pretkriznu razinu, dok je broj nezaposlenih još uvijek nešto iznad te razine.

“U 2021. i 2022. očekuje se godišnji porast broja zaposlenih i smanjenje stope nezaposlenosti, pri čemu bi rast proizvodnosti rada te snažna potražnja za radnicima mogli podržavati nastavak rasta plaća, osobito u dinamičnim segmentima gospodarstva”, ocijenili su iz HNB-a.

Naveli su i da bi povoljna kretanja u turizmu i robnome izvozu, kao i izdašan priljev EU-ovih fondova, mogli rezultirati porastom viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance Hrvatske s ostatkom svijeta u cijeloj 2021. na četiri posto BDP-a i njegovim zadržavanjem na visokoj razini u slijedećoj godini.

Porast viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance podupire ekspanzivno orijentiranu monetarnu politiku, što bi se trebalo nastaviti i u narednoj godini.

Slobodna novčana sredstva banaka tako su u rujnu dosegnula razinu od 62,4 milijardi kuna, što je za 21,3 milijarde kuna više nego u istom mjesecu prošle godine, izvijestili su između ostalog iz središnje banke.

Kreditiranje i dalje prigušeno

Premda su uvjeti financiranja i dalje vrlo povoljni, iz HNB-a su apostrofirali da je kreditiranje i dalje prigušeno, osim u segmentu stambenih kredita.
Rast kredita stanovništvu u kolovozu se nastavio ubrzavati te je dosegao 4,6 posto na godišnjoj razini, premda je intenzitet ubrzanja oslabio zbog završetka novog kruga dodjele subvencija na stambene kredite.

“Uz kontinuirano snažno stambeno kreditiranje, vidljiv je i postupan oporavak gotovinskih nenamjenskih kredita. S druge strane, plasmani nefinancijskim poduzećima nastavili su stagnirati uz blago usporavanje godišnje stopa rasta u kolovozu na 1,2 posto. Ukupni plasmani banaka, isključujući državu, mogli bi tako u 2021. usporiti svoj godišnji rast na 3,4 posto, dok se u 2022. očekuje dinamiziranje rasta plasmana, poglavito nefinancijskim poduzećima”, navedeno je.

Umjerena izloženost sistemskim rizicima

Kako prenosi N1, iz HNB-a su izvijestili i da je ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju trećeg tromjesečja 2021. smanjena s visoke na umjerenu razinu.

“Jačanje gospodarskog oporavka praćeno porastom potrošačkog i poslovnog optimizma smanjili su kratkoročne rizike u nefinancijskom sektoru. S druge strane, strukturne ranjivosti koje pojačavaju intenzitet poremećaja u slučaju materijalizacije nepovoljnog šoka i dalje su povišene. One prvenstveno proizlaze iz visokog duga opće države i inozemnog duga, još uvijek povišene stope nezaposlenosti i niske aktivnosti na tržištu rada te iz razmjerno visoke zaduženosti sektora nefinancijskih poduzeća”, pritom je navedeno.

Pratiti kretanja na tržištu nekretnina i stambenih kredita

Od rizika za financijsku stabilnost u srednjem roku, iz HNB-a su upozorili na kretanja na tržištu stambenih nekretnina i korporativnog sektora.

“Cijene stambenih nekretnina nastavljaju rasti i stoga je iznimno važno pratiti kretanja na tržištu nekretnina i stambenih kredita te osigurati razborite standarde odobravanja kredita na razini cijelog sustava. Pored toga, usporena korporativna dinamika može se nepovoljno odraziti na performanse sektora poduzeća, odnosno na njegovu sposobnost amortiziranja mogućih budućih šokova, što povećava i rizike za financijski sektor. Potencijalni okidač za materijalizaciju rizika u sektoru nefinancijskih poduzeća predstavlja i moguće značajno pogoršanje epidemiološke situacije, dok kao otežavajući faktor za makroekonomska kretanja djeluju i usporeni odnosno prekinuti globalni lanci opskrbe”, upozorili su iz središnje banke.

Bankovni sustav vrlo visoko kapitaliziran

Naveli su i da su izostanak rizičnijih ulaganja i očuvana razina ukupnoga kapitala zadržali pokazatelje kapitaliziranosti na vrlo visokim razinama te je stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila 25,4 posto.

Na kraju prvog polugodišta 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 2,6 milijardi kuna, što je za 0,9 milijardi kuna ili 51,3 posto više u usporedbi s dobiti na kraju istog razdoblja prošle godine.

“Porast dobiti posljedica je zamjetno niže razine troškova umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke, a u manjoj mjeri i blagog povećanja neto prihoda iz poslovanja”, napisali su iz HNB-a, dodajući da su pokazatelji profitabilnosti time porasli u odnosu na usporedivo razdoblje – prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0,8 na 1,1 posto, a prinos na kapital (ROE) s 5,6 na 8,1 posto.

 

Komentari