Hrvatska liječnička komora (HLK) i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) upozorili su u utorak kako se Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne provodi na predviđeni način gotovo ni u jednoj županiji, iako je stupio na snagu 1. siječnja prošle. godine.
Predsjednik HLK Krešimir Luetić rekao je na konferenciji za novinare da je zakon izglasan još u listopadu 2018, a stupio je na snagu 1. siječnja 2019. te predvidio donošenje više od 40 podzakonskih akata, ali je do danas doneseno samo šest pravilnika, a rokovi za donošenje istekli su 30. lipnja prošle godine.
“Komora i KoHOM ponovno upozoravaju javnost da se zakon ne provodi na predviđeni i propisani način gotovo ni u jednoj županiji. Većina županija opstruira provedbu, ne primjenjuje propise, usporeno provode pripremne radnje, u provedbene propise unose elemente koji otežavaju provedbu zakona te opetovano propisuju tržišne cijene najma ambulanti”, istaknuo je Luetić.
Ministar Kujundžić ništa ne čini da se zakon provodi
Ministra zdravstva Milana Kujundžića prozivaju da ništa ne čini da se zakon počne provoditi, upozoravajući da to vodi potpunom urušavanju primarne zaštite.
Predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo upozorila je na alarmantnu stanje po pitanju liječnika u primanoj zdravstvenoj zaštiti.
Prema podacima iz Demografskog atlasa hrvatskog liječništva iz 2017., u primanoj zaštiti bilo je 2.359 liječnika a danas ih je 139 manje, odnosno 2.220. Pred mirovinom je trenutno njih 628, a nedostaje 230 timova. Pritom 130 ambulanti nema liječnika koji je nositelj tima.
“Svako deveto dijete u Hrvatskoj nema pedijatra, Zadar nema ginekologa i pedijatara, Dubrovnik nema liječnika za hitnu, Obrovac ne može dobili liječnika opće prakse”, istaknula je Krolo.
Istodobno, samo je 185 specijalizanata iz obiteljske medicine, pa u KoHOM-u smatraju kako u mjerama za zadržavanje liječnika i financiranje specijalizacija trebaju sudjelovati i jedinice lokalne uprave i samouprave.
Zakon se potpuno provodi samo u tri županije
Što se tiče primjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, u potpunosti se provodi smo u tri županije – Koprivničko- križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Međimurskoj, navela je Nataša Ban Toskić.
“U svima ostalima, osim u Zagrebu, doneseni su provedbeni akti, ali se ništa nije realiziralo. Sve zapinje na razini domova zdravlja koji ne daju kolegama ugovore o zakupu prostora, što je preduvjet za osnivanje privatne ordinacije”, naglasila je Ban Toskić.
Navela je kako je najveći problem u Zagrebu, gdje je Gradska skupština propise donijela tek u prosincu 2019., a nijedan od tri doma zdravlja nije odgovorio liječnicima koji su podnijeli zahtjev za zakup ordinacije još prije godinu dana.
“Najspornija je odluka da domovi zdravlja s viškom timova u mreži neće nijednom liječniku dozvoliti odlazak u privatnu ordinaciju, pa će tako umjesto 25 posto, kako predviđa zakon, pri domovima zdravlja raditi 100 posto liječnika”, kazala je Ban Toskić. Dodala je kako je u Zagrebu 50 do 60 liječnika izrazilo volju da izađe iz doma zdravlja od ukupno 500 timova, što nije veliki broj jer veliki dio njih nema uvjete za odlazak.
KoHOM je, dodala je, zbog svega zatražio upravni nadzor Ministarstva zdravstva nad Gradom Zagrebom, no odgovor još nisu dobili.
