Pandemija koronavirusa još jednom razotkriva sve boljke hrvatskog javnog zdravstva, a do najnovije eskalacije došlo je zbog obustave opskrbe lijekovima od strane veledrogerija prema bolnicama. Veledrogerije su prekinule isporuku zbog nagomilanog duga bolnica, a predstavnici istih su demonstrativno napustili sastanak s vladajućima.
Dug u zdravstvu raste već desetljećima, a paradoksalno je da doprinosi za isto rastu, a konstantno raste i dug te su pacijenti vrlo nezadovoljni, redovi čekanja ogromni… Također, iako iz bolnica konstantno stiže vapaj liječnika i ravnatelja da nedostaje zdravstvenog osoblja, prema statistici HZJZ-a njihov se broj posljednjih godina konstantno povećava, dok je pak pacijenata (stanovništva) sve manje…
Predsjednik udruženja veledrogerija pri HGK-u Tomislav Kulić potvrdio je u ponedjeljak da se kreće s obustavom lijekova ili značajnom redukcijom za 3/4 bolnica. Odlučeno je to nakon sastanaka s ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom zdravstva Vilijem Berošom, kad su predstavnici veledrogerija demonstrativno napustili sastanak i rekli ODLUČNO NE!
“Vlada će učiniti sve da ne dođe do nestašice lijekova. Imali smo jučer sastanak za koji bih rekao da nije naprasno prekinut. Ministar Marić ponudio je veledrogerijama iznos koji je trenutačno moguć. Dio novca pronaći će se rebalansom“, rekao je pak ministar zdravstva Vili Beroš.
O svemu tome govorio je bivši ministar zdravstva iz redova HDZ-a Andrija Hebrang.
Nema besplatnog ručka, ni zdravstva
Hebrang ponavlja da problemi u zdravstvu traju desetljećima i da dug svakim danom raste za čak sto milijuna kuna.
“Današnji je dug višedesetljetni problem i nije nastao preko noći. Naše zdravstvo svojom tehnološkom opremljenošću, kvalitetom doktora i sestara prati najrazvijenije europske zemlje. U isto vrijeme, uplate u HZZO-u su najmanje,” smatra bivši ministar i uspoređuje izdvajanja za zdravstvo naših susjeda Slovenaca.
“Dok mi uplaćujemo u zdravstveni sustav oko 700 eura godišnje, nekakav realan minimum za zadovoljiti sve potrebe jest 1500 eura, kojeg imaju Slovenci”, rekao je Hebrang.
Da problem zdravstvenog sustava nije od jučer, znaju gotovo svi, a svaki ministar koji ulazi u to ministarstvo zna da mu u ruke pada “vrući krumpir”.
Hebrang smatra da je to klasični sindrom “besplatnog zdravstva” kojeg vučemo iz bivšeg socijalističkog sustava.
“To je naša stara tradicija da je zdravstvo besplatno. Tehnologija i ljudi napreduju, zdravstvo se razvija, sve je to puno skuplje, da ne govorimo o lijekovima”, rekao je Hebrang i upozorio da su sve zemlje provele reformu osim nas.
“Nama je nužna hitna reforma zdravstva i hitna sanacija zdravstvenog sustava. Dug je 11 i pol milijardi što je jako puno. Treba nam hitna reforma, prvenstveno zdravstvenog osiguranja”, rekao je Hebrang i otkrio tko je 2004. zaustavio cjelokupnu reformu zdravstvenog sustava.
“Mi smo 2004. imali reformu koja je prihvaćena od Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke. Na žalost, naš tadašnji partner HSS je to odbio, a ključna osoba koja je sve odbila bila je Ana Stavljenić Rukavina”, rekao je Andrija Hebrang za Dnevno.
Spomenuta gospođa poznata je političarka koja je u to doba bila članica HSS-a.
Stavljenić Rukavina u političkoj karijeri je promijenila nekoliko stranaka, tako je redom bila u HSS-u, HSLS-u, a skrasila se kod Milana Bandića te je danas potpredsjednica Zagrebačke gradske skupštine ispred Bandićeve stranke. Bila je i u Vladama Sanaderovog HDZ-a i SDP-a Ivice Račana. U Račanovoj Vladi bila je i ministrica zdravstva iz redova HSLS-a…
Gospođi Stavljenić Rukavini poslali smo upit s ciljem da odgovori na prozivke, no do trenutka objave ovog teksta nije odgovorila. Njen odgovor objavit ćemo po primitku.
