Europska unija mora se suočiti s egzistencijalnim problemom gubitka stanovništva koji pogađa nekoliko zemalja članica, upozorio je premijer Andrej Plenković u intervjuu za Financial Times.
Premijer Andrej Plenković rekao je u intervjuu za FT da se Hrvatska i druge zemlje bore s gubitkom stanovništva zbog niskog nataliteta i iseljavanja u prosperitetnije regije.
Broj stanovnika prošle je godine smanjen u deset od 28 članica EU-a, uključujući u Hrvatskoj, Latviji, Bugarskoj i Rumunjskoj.
“Ovo je strukturalni, gotovo egzistencijalni problem nekih nacija i mi nismo jedina među njima”, rekao je Plenković.
“Gubimo gradove s 15.000 i 16.000 stanovnika godišnje samo činjenicom što umre 15.000 ili 16.000 ljudi više nego što ih se rodi. To je puno za zemlju koja ima oko četiri milijuna stanovnika, zar ne? Također, sada imamo i slobodu kretanja”, dodao je hrvatski premijer.
Najmlađa članica EU-a peta je na rang listi zemalja s najbržim gubitkom stanovništva u svijetu. Izgubit će 17 posto svog stanovništva do 2050. godine, procjenjuje UN.
Uzroci su niža stopa nataliteta i emigracija. Između 2013., kada je Hrvatska ušla u EU, i 2017. otprilike pet posto stanovništva preselilo se u druge zemlje članice.
Hrvatska želi postaviti demografiju u središte svog šestomjesečnog predsjedanja EU-om koje počinje u siječnju. Zagreb se također izborio da povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica dobije resor demokracije i demografije.
Plenković želi da Bruxelles istraži koje su zemlje najpogođenije i koje su politike i mjere provedene za povećanje nataliteta.
“Stvarno smo puno učinili po pitanju demografske politike, poreza, brige od djeci, rodiljnih i roditeljskih naknada i slično. Činimo sve što možemo. No, nešto trebamo učiniti i na europskoj razini”, rekao je Plenković.
Kohezijska politika EU-a trebala bi biti presudna za rješavanje problema, dodao je.
Ali Hrvatska će tu zakoračiti u napeto političko područje. Odlazak Ujedinjenog Kraljevstva, velikog neto uplatitelja u europski proračun, otežava nagodbu o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a (VFO).
Sukob istoka i zapada
Hrvatska će u vrijeme svoga predsjedanja imati važnu ulogu u pregovorima o VFO-u.
Istočne europske zemlje nastoje osigurati kohezijska sredstva za nerazvijene regije, dok zapadne zemlje insistiraju da se više europskog novca namijeni za istraživanja i klimatske promjene.
“Proračun Unije je veliki proračun, to je sedmogodišnji proračun i zaista treba pronaći načine i odgovore na razne izazove”, rekao je Plenković.
