Širenje šengenskog prostora u koji su Hrvatska i Rumunjska spremne ući 2023. u interesu je Europske unije i pomoći će njezinoj sigurnosti i zaštiti od ilegalnih migracija, rekli su u ponedjeljak u Bukureštu šefovi diplomacija dviju zemalja.
Ministar Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je razgovorima s rumunjskim kolegom Bogadnom Aurescuom počeo službeni posjet i kasnije u ponedjeljak sudjelovat će u Bukureštu na Münchenskom sastanku lidera, a u utorak i srijedu na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.
“Širenje šengenskog prostora pomoći će jačanju vanjskih granica Europske unije od prijetnja unutarnjoj sigurnosti Unije”, rekao je Aurescu nakon sastanka.
Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u šengenski prostor, a također za Rumunjsku i Bugarsku, rekao je Grlić Radman.
Prema preporuci Europske komisije sve tri zemlje nadaju se 1. siječnja 2023. postati članice šengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi iako postoje neke rezerve za Bugarsku i Rumunjsku koje prema ocjeni nekih članica Unije ne čine dovoljno u suzbijanju ilegalnih migracija.
“U interesu je EU da šengensko područje ojača uključivanjem i Hrvatske i Rumunjske koje su spremne za ulazak i dio su rješenja potrebnog Europskoj uniji za upravljanje priljevom migranata”, rekao je Aurescu.
Dvije zemlje također se nadaju postati članice OECD-a.
“Kandidati smo u tom procesu i radimo zajedno” na ostvarenju tog cilja, rekao je Aurescu.
30 godina uspostave diplomatskih odnosa
U godini u kojoj dvije zemlje obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa ministar Grlić Radman je u izjavi nakon sastanka istaknuo “odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja”, sa “zavidnim”, “odličnim” stupnjem međusobne zaštite “naših manjina” i naglaskom na potrebi jačanja odnosa u u gospodarstvu, turizmu, trgovini.
Naglasio je da su dvije zemlje “na istoj strani povijesti, na pravoj strani demokracije u pitanju borbe za slobodu Ukrajine od ruske agresije” .
Stoga je potrebno osnažiti europsku prisutnost u tom dijelu našeg kontinenta kako ne bi došlo do jačanja utjecaja trećih, ne nužno dobronamjernih političkih čimbenika, rekao je.
“To obvezno mora podrazumijevati prihvaćanje vanjske i sigurnosne europske politike zemalja kandidata za članstvo”, rekao je Grlić Radman.
Nije izrijekom spomenuo Srbiju koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji no dosad nije uvela sankcije Rusiji čime nije slijedila politiku EU-a, već je govorio o zapadnom Balkanu.
Aurescu je naglasio važnost nametanja sankcija Rusiji kao sredstva pritiska za okončanje agresije.
Grlić Radman je pozdravio i završetak mehanizma za suradnju i verifikaciju s obzirom da je Rumunjska zadovoljila sve kriterije ovog mehanizma, rekao je.
U vrijeme energetske krize Hrvatska je odlučila ojačati svoje kapacitete isporuke plina s LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu m3 “kako bi osigurala energetsku neovisnost susjeda” i drugih zemalja u Europi, rekao je Grlić Radman.
Ponovio je da Hrvatska može biti “energetsko čvorište u ovom dijelu Europe”.
Osim s domaćinom, hrvatski šef diplomacije sastaje se u sklopu službenog posjeta s predsjednikom vlade Rumunjske Nicolae-Ionelom Ciucăom te potpredsjednicom i vršiteljicom dužnosti predsjednice Senata Parlamenta Rumunjske Alina-Stefaniom Gorghiom.
