Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić danas je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 izložio dvije mjere pomoći umirovljenicima koje su SDP-ovi zastupnici jučer predstavili, pri čemu je poručio kako su mirovine jako male i da se s njima ne može normalno živjeti. Također je rekao da zamrzavanje cijena nije dobro rješenje te da je u slučaju naftnih derivata trebalo ići drugim putem – da se država odrekne dijela trošarina i PDV-a te da promijeni sustav obračuna cijene energenata.
Grčić je rekao da su u vremenu COVID, ali i ekonomske krize izazvane posebno inflacijom, odlučili pomoći umirovljenicima, koji su, kako je napomenuo, sigurno i najveće žrtve ove dvije krize.
– Mirovine su u ovom razdoblju iza nas, recimo, u zadnjih pet godina, rasle duplo sporije nego plaće. I to je nešto što u dugom roku zapravo umanjuje taj udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, tako je u zadnjih pet godina taj udio pao za 3 postotna poena, negdje s 40 na 37 posto, rekao je Grčić, dodavši da su mirovine jako male i da se s njima ne može normalno živjeti.
Naveo je da se model koji bi u dugom roku popravio situaciju s mirovinama odnosi na uvođenje novog modela usklađivanja mirovina, tako da se između dva faktora koji se koriste kod usklađivanja mirovina, indeksa cijena i indeksa rasta plaća, ubuduće koristi sto posto onaj indeks koji je u datom vremenu povoljniji za umirovljenike.
Tako bi se, pojasnio je Grčić, na primjer, ako u idućih šest mjeseci inflacija bude rasla po stopi od 5 posto, a plaće 2 posto, mirovine usklađivale po stopi od 5 posto.
– Model je definitivno povoljniji za umirovljenike i mi inzistiramo, takav zakonski prijedlog ćemo poslati u proceduru ovdje u Saboru da se takav model ugradi i u zakon, rekao je Grčić.
Što se tiče druge mjere, po uzoru na COVID-dodatak umirovljenicima pozivaju Vladu da da model jednokratne pomoći umirovljenicima u obliku novčane potpore koja bi se isplaćivala u nekoliko mjesečnih rata.
– Pri čemu bi veći iznos potpore, negdje do 1200 kuna, dobili umirovljenici koji imaju najmanje mirovine, ispod 1500 kuna, a nešto manje oni s višim mirovinama, sve do tamo negdje oko 4000 kuna, rekao je Grčić, dodavši da pritom ne misle ni da je 4000 kuna dovoljno za normalan život.
Na pitanje ima li novca za takve mjere odgovorio je potvrdno.
– Novca ima, bit će. Zašto? Ima nešto u toj inflaciji i u tome procesu u kojem smo sada što itekako pomaže državi. Inflacija jednostavno utječe na bolje punjenje proračuna nego što je to u situaciji da inflacije nema. Dakle, nominalna vrijednost proračuna raste. Po našoj procjeni, ako bi inflacija bila negdje oko 4 do 5 posto u ovoj godini, proračun bi profitirao negdje između 3,5 i 4 milijarde kuna. Cijeli ovaj naš paket, recimo, u 2022. godini, stajao bi negdje oko 1,5 milijarde kuna, rekao je Grčić.
Opravdano i neopravdano povećanje cijena
Komentirajući mjeru zamrzavanja cijena energenata, Grčić je rekao da Vlada kasni u svim mjerama o kojima se u javnosti govori.
– Ta najava da bi mjere bile predstavljene tek krajem veljače, mislim da je pomalo kasno, poručio je.
Grčić je također rekao da postoji opravdano, ali i neopravdano povećanje cijena, dodavši da neki prehrambeni artikli i neke druge usluge rastu između 20, 30 pa i 40 posto.
– Ja zaista mislim da je to pretjerano, da je to neopravdano u ovom trenutku, a što će biti tamo negdje u travnju i dalje, ako zaista dođe do ozbiljnog povećanja cijena energenata koji utječu na troškove poslovnog procesa, onda ćemo o tome razgovarati. Bojim se da sada svi pomalo love u mutnom i žele preduhitriti neke događaje i neka događanja koja će se tek, ja bih rekao, možda dogoditi, rekao je.
Rekao je i da zamrzavanje može proizvesti samo vrlo kratkoročne pozitivne efekte, a da se to onda kao bumerang vrlo brzo vrati.
– Zamrzavanje nije dobro rješenje po meni, mislim da je u slučaju naftnih derivata trebalo ići drugim putem, a to je da se država odrekne jednog dijela i trošarina, ali i PDV-a, da promijeni sustav obračuna cijene energenata tako da ne plaćamo PDV još i na te trošarine, što dodatno uvećava cijenu energenata. Dakle instrumenti postoje, samo mi se čini da Vlada sporo reagira, poručio je.
Grčić je također rekao da sama činjenica uvođenja eura ne bi trebala bitno utjecati na plaće i mirovine u smislu utjecaja na cijene. Međutim, proces se poklopio s inflacijom, i vrlo je vjerojatno da će neki, da bi skinuli odgovornost sa sebe, u narednim mjesecima govoriti da su inflacija i rast cijena možda rezultat uvođenja eura, rekao je Grčić.
– Ja tvrdim da to nije adekvatna teza i da bi to bio isključivo lov u mutnom, dodao je.
