GRAD HEROJ DOČEKAO JE I TAJ DAN Pogledajte kako izgleda svečano otvorenje Vukovarskog vodotornja

Svečanim programom uz nastupe brojnih umjetnika u Vukovaru je u petak navečer bez nazočnosti građana otvoreno memorijalno područje “Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva” u sklopu kojega središnje mjesto zauzima obnovljeni Vodotoranj, simbol obrane grada u Domovinskom ratu.

Nakon što je himnu Republike Hrvatske izvela klapa Hrvatske ratne mornarice sv. Florijan, državni stijeg na vrh vodotornja, na koji je u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi 1991. godine palo 640 projektila, podigao je Krešimir Đalto, sin pokojnog vukovarskog branitelja Hrvoja Đalte koji je s, također pokojnim braniteljem Ivanom Ivanikom, podizao zastavu na Vodotornju svaki put kada bi ona za vrijeme napada na Vukovar bila srušena.

Zbog epidemioloških prilika vukovarske gradske vlasti odlučile su svečano otvorenje Vodotornja u čiju je obnovu uloženo 46 milijuna kuna od kojih su 39 milijuna kuna donacije oko 7.000 donatora iz Hrvatske i svijeta, održati bez nazočnosti građana, uz online prijenos na Facebooku i lokalnim televizijskim postajama.

Građani će Vodotoranj moći posjetiti od subote, 31. listopada uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera.

Projekt obnove izradili su arhitekti zagrebačke „Radionice arhitekture”, a radovi su počeli u svibnju 2017. godine te su trebali biti okončani do kraja 2018., ali zbog brojnih problema koji su se nadvili nad taj projekt, produžili su se do jeseni ove godine.

Posjetitelje već na ulazu u Vodotoranj dočekuju memorijalne stube kojima se penje do memorijalne sobe u kojoj je postavljeno šest interaktivnih ekrana s multimedijalnim sadržajem koji govore o Domovinskom ratu, žrtvi Vukovara i povijesti Vodotornja. Iz memorijalne sobe memorijalnom stazom uspinje se do vidikovca, a sama staza simbolizira teški uspon Republike Hrvatske u borbi za slobodu i neovisnost.

Na vidikovcu, pokraj jarbola s hrvatskim državnim stijegom postavljene su stope pokojnih vukovarskih branitelja s Mitnice Ivana Ivanike i Hrvoja Đalte. Uređeno je i područje oko Vodotornja s amfiteatrom s 100 sjedećih mjesta, dječjim igraištem i caffe barom.

Na svečanosti otvorenja nisu održani govori, a nastupili su brojni estradni umjetnici među kojima Vladimir Košić-Zec, najbolji hrvatski tamburaši, Ivana i Marija Husar, Jacques Houdek i drugi.

Priča o obnovi Vodotornja započinje još 1997. godine

Inače, prvi put u središte pozornosti hrvatske javnosti, priča o obnovi vukovarskog Vodotornja došla je nakon inicijative pokojnog predsjednika Franje Tuđmana iz 1997. godine sukladno kojoj je prihvaćeno da svaka županija obnovi jedan javni objekt komunalne ili socijalne infrastrukture u Vukovaru. Obnovu Vodotornja na sebe je preuzela Zadarska županija uplativši za tu namjenu 1998. tadašnjem ministarstvu obnove tri milijuna kuna, iako su planovi tadašnje gradske vlasti predviđali da se ne ide u obnovu Vodotoronja nego da ga se konzervira i ostavi kao podsjetnik na strahote razaranja grada na Dunavu 1991. godine.

Obnovom Vodotornja namjeravala se međutim pozabavit Vlada premijera Zorana Milanovića te je ta građevina iz vlasništva grada Vukovara prešla pod nadležnosti Ministarstva branitelja, odnosno Javne ustave Memorijalni centar Domovinskoga rata Vukovar. Međutim, promjenom državne vlasti i inicijativom gradonačelnika Ivana Penave Vodotoranj je izdvojen iz Memorijalnog centra i došao je ponovno pod upravu gradskih vlasti koje su 2017. pokrenule njegovu obnovu.

Određenu začuđenost među Vukovarcima pobudili su i nedavni natječaji za zapošljavanje u osnovanoj tvrtki „Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva”, koja će upravljati Vodotornjom i memorijalnim područjem, a prema čijim odredbama za voditelja poslova financijskih, analitičkih i računovodstvenih poslova te za vodiča i organizatora posjeta nije traženo nikakvo radno iskustvo, dovoljna je srednja stručna sprema, a za vodiče ni poznavanje stranoga jezika nije bilo obvezno. Zaposleno je 27 osoba.

Komentari