Koliko su se ljudi opustili i zaboravili da su zarazne bolesti opasne za ljude, iznova dokazuju različite reakcije protivnika cijepljenja, koji pokušavaju na sve moguće načine argumentirati svoje stavove u javnom prostoru, makar ih, uglavnom nitko nije ništa pitao. Tako je ovih dana nastala prava drama kada su se javili Tony Cetinski i Dejan Lovren te se pridružili kampanji protivnika cijepljenja. Na njihov istup je reagirao znanstvenik Gordan Lauc koji je upozorio kako takvi pokušaji argumentacije nisu dobri te kako se pitanje slobode, odnosno slobodnog izbora pojedinca, ne može temeljiti na ‘apsolutnoj slobodi’.
“To je jednostavno krivo i u ovoj situaciji je posebno opasno. Jer jedna je stvar sloboda čovjeka, znači mi imamo pravo na određene izbore, ali izgubili smo pravo na apsolutnu slobodu onog trenutka kada smo počeli živjeti u društvu. Nemamo pravo voziti krivom stranom autoputa, ubit ćemo nekog, ne možemo ubiti prvu osobu koja nam se ne sviđa, nama to društvo ne dozvoljava i zato ne ne treba stavljati apsolutnu slobodu kao nešto što je cilj”, govorio je tada Lauc.
Razgovarali smo s doktorom Laucom za portal Otvoreno, gdje govori s odmakom o svojoj reakciji tada, kao i o drugim temema vezanim za koronavirus, ali i o društvenim posljedicama karantene, odnosno o kritikama na znanstvenu zajednicu koju se sve glasnije proziva za ograničavanja osobnih sloboda.
1. Aktualna je Vaša reakcija prema javnom iznošenju mišljenja oko cijepljenja i korona krize od strane nogometaša Lovrena i pjevača Cetinskog. Stojite li iza onoga što ste dosad rekli, ili smatrate da se niste trebali doticati njih i njihovih stavova?
Mislim da je iznimno važno da informacije koje dolaze u javni prostor dolaze od ljudi koji imaju kredibilitet govoriti o tim informacijama. Cijepljenje je previše bitna tema da bi u medijima bili prezentirani stavovi pjevača ili nogometaša o toj temi. Toni Cetinski i Dejan Lovren su profesionalci koji su u svojim područjima postigli puno, no to im ne daje apsolutno nikakav kredibilitet da pričaju o stvarima koje ne razumiju. Žao mi je što su neki mediji prenijeli da sam ih ja nazvao budaletinama, no možda je to dobro jer je ta poruka očito privukla veliku pozornost na aktualni problem. Apsolutno i dalje stojim iza onoga što sam napisao, a napisao sam da pričaju gluposti o stvarima koje ne razumiju i da to ne bi trebali raditi. Ono što su oni napravili analogno je situaciji da primjerice netko postavi mene za nogometnog izbornika, pa ja sad postavim strategiju tako da stavim Modrića na gol, Lovrena na jednu stativu da mu priča viceve, a Cetinskog na drugu da im obojici pjeva. Tako bi Modrić bio bolji golman i sigurno bismo pobijedili. Vjerujem da će se većina stručnjaka složiti da je to dosta glupo i da meni ne treba dozvoliti da radim takve budalaštine na utakmici. Isto tako većina struke se slaže da je cijepljenje jedno od najvažnijih otkrića znanosti i medicine u povijesti i da nam je omogućilo da riješimo problem brojnih bolesti.
2. Jedan ste od terceta stručnjaka (Lauc-Rudan-Đikić) koji redovito izvještava javnost oko korona krize. Smatrate li da ste sve učinili u interesu javnosti i da približite stručan i znanstveni stav?
Mislim da je iznimno važno da znanstvenici istupaju u javnosti i objašnjavaju kompleksne stvari na ljudima razumljiv način. To je poprilično naporno i košta nas jako puno vremena, no ljudi se najviše boje nepoznatog i ako im se stvari pojasne, onda puno lakše prihvaćaju situaciju, koja trenutno uopće nije bezazlena
3. Što kažete na pritužbe da znanstvena zajednica zagovara totalitarističke metode ograničavanja ljudskih sloboda?
Ljudske slobode su jako osjetljiva tema o kojoj treba puno razgovarati i doći do konsenzusa prije donošenja odluka. Odlukom da živimo u zajednici s drugim ljudima mi smo se odrekli određene razine slobode i apsolutna sloboda naprosto nije moguća iz prostog razloga što apsolutna sloboda jedne osobe može ugrožavati neku drugu osobu. No jako je teško odrediti granicu onoga što je prihvatljivo ili optimalno u određenoj situaciji.
4. Kako komentirate velike promjene u predviđanjima i oko stavova od strane gospodina Rudana i Đikića? Podsjećam, krenuli su sa tezom “ovo nije jače od gripe, nema razloga za paniku”, da bi ubrzo zagovarali lockdown svih država, društava i ekonomije.
Covid-19 je potpuno nova bolest i do prije nekoliko mjeseci nismo znali gotovo ništa o njoj. Istraživanja su se vrlo intenzivno provodila, no njihovi rezultati nisu bili potpuno konzistentni. Zbog toga su i neka predviđanja koja su radili znanstvenici bila pogrešna. To nije ništa neuobičajeno u znanosti i svi mijenjamo svoje stavove kako dolaze nove informacije.
5. Jedan potpuno drugačiji pristup ovoj krizi ima gospodin Nenad Bakić. Iako nije liječničke struke, javnost ga dosta prati. Što kažete na njegov pristup praćenja ovog problema?
Ne bih rekao da Nenad Bakić ima potpuno drugačiji pristup. On isto prikuplja i analizira podatke kao i svi ostali. Zapravo čak ne bih biti rekao da dolazi do drugačijih zaključaka, jedino što on više gleda u kontekstu čitavog društva i razmišlja o tome kako preživjeti pandemiju, a epidemiolozi gledaju obično samo epidemiološku stranu priče i pokušavaju eliminirati virus.
