Glazbena industrija apelira: Pustite glazbu neka svira, a nas da radimo!

Pixabay

Predstavnici glazbene industrije upozorili su u srijedu na neusuglašenost kriterija epidemiloških mjera sprječavanja širenja bolesti covid-19 te pozvali na hitno usvajanje paketa financijske pomoći za taj sektor, čijih je preko 15 tisuća radnih mjesta izravno pogođeno pandemijom.

Na konferenciji za novinare u Glazbenom paviljonu na Zrinjevcu, predsjednik Udruge glazbenih managera i organizatora Darko Tuček istaknuo je da se ta industrija već mjesecima suočava s izostankom preciznih i na nacionalnoj razini usuglašenih preporuka vezanih uz održavanje koncerata i drugih javnih okupljanja, o čijem održavanju proizvoljno odlučuju lokalni stožeri.

To onemogućuje normalno funkcioniranje kreativne glazbene industrije, oduzimajući mogućnost i pravo na rad ne samo glazbenicima, nego i svima čiji su poslovi usko povezani uz tu industriju – a to su organizatori, produkcijske tvrtke, glazbeni menadžeri, tehničari, ton majstori, vozači, tehničko osoblje, scenski radnici, monteri, električari, zaštitari, agencijski djelatnici, i mnogi drugi.

Dok je većina država članica Europske unije već donijela hitne pakete mjera bespovratnih sredstava za pomoć glazbenoj industriji, čiji se povratak u normalu ne očekuje prije sljedećega proljeća, mjere financijske pomoći koje je dosad donijela Vlada mahom su za pripadnike te industrije u nas neprohodne, te tako tek dio djelatnika ima pravo na minimalnu naknadu, rekao je Tuček.

Udruga glazbenih managera i organizatora od Vlade traži što hitnije donošenje paketa provedivih, jasnih i praktičnih ekonomskih mjera. Ključne ekonomske mjere koje predlažu uključuju hitno otvaranje posebne kreditne linije kod HBOR-a, formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu kulture, zadržavanje postojećeg paketa financijske pomoći tvrtkama, porezno rasterećenje na ulaznice za glazbene manifestacije na 5 posto, te, po uzoru na druge članice EU, osnivanje Fonda pri Ministarstvu gospodarstva ili turizma za potporu marketinškim aktivnostima.

Voditelj projekta Ultra Europe Alek El-Kazal istaknuo je da je taj festival u proteklih sedam godina ugostio više od milijun posjetitelja iz više od 143 zemlje. Kada bi se podaci koje generira održavanje Ultre preformulirali, to bi, kako je rekao, drugim riječima značilo da bi se, “da se prošle godine Ultra Europe nije održao, potrošilo 394 milijuna kuna manje, ukupni BDP bio bi niži za 188 milijuna kuna, a državna blagajna siromašnija za 23,8 milijuna kuna”.

Direktor diskografske kuće Scardona Branko Paić upozorio je da je zbog posljedica pandemije u Hrvatskoj ugroženo više od 15 tisuća ljudi. Istaknuo je da je ove godine u Hrvatskoj otkazano više od 90 posto koncerata, a uz malo više promišljanja, smatra, dobar dio njih možda se mogao i spasiti.

″Danas imamo situaciju da se istovremeno odvijaju Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Splitski festival, dok se zbog epidemioloških mjera otkazuje, primjerice Pulski filmski festival i brojna druga događanja″, napomenuo je. U takvim okolnostima, kompletna koncertna djelatnost stavljena je ″na čekanje″, a kako trenutačno stoje stvari, s donesenim mjerama komercijalne koncerte nemoguće je organizirati jer su već početni troškovi za organizatora toliko visoki da se nitko ne usudi riskirati, upozorio je.

Na konferenciji je prikazan i kratki film u kojemu su se poznati glazbenici osvrnuli na situaciju i apelirali na institucije da što hitnije daju jasne preporuke za održavanje koncerata, te poručili: ″Pustite glazbu neka svira, a nas da radimo!″.

Komentari