Statičari Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) koji obilaze područje Petrinje, Gline i Siska primijetili su posljednjih dana u manjim mjestima sve više i više otvorenih rupa; kaverna i likvefakcija, koje se pojavljuju u tlu gdje ima puno vode i pijeska, a trenutno ih je 88.
Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta već tri tjedna istražuje tlo u selu Mečenčani, udaljenom oko 25 kilometara od Petrinje, a poznatom kao jednom od mjesta u kojima se nakon velikog potresa 29.12.2020. otvaraju velike rupe u tlu. Rupe su nastale nakon potresa na području Banije, a u Mečenčanima je nastala i najveća rupa u tlu širine od dvadesetak metara i dubine od najmanje pet metara.
Tomljenović je za N1 rekao da su s istraživanjima tla u tom području počeli kako bi precizno utvrdili gdje se u podzemlju nalaze kaverne, šupljine i pukotine u podlozi od krša, koja je ovdje prekrivena aluvijalnim nanosom rijeke Sunje, debljine između pet i 15 metara.
“Materijal se podzemnom erozijom procjeđuje i odlazi u podzemlje. Kad se dosegne ta razina da svod koji je na površini bude dovoljno tanak da se zbog potresne trešnje slomi, dolazi do naglog urušavanja”, objasnio je i dalje opisao kako stoje stvari u Mečenčanima:
“Trenutno su naša geofizička istraživanja koncentrirana na područje školskog igrališta kod kojega smo već na početku uočili da je na terenu drugačije geološke građe i da je sigurniji od okolnog u selu. Predložili smo da, ako se želi napraviti kontejnersko naselje, da ga naprave u tom području.”
Nabrojao je da je sljedeći korak ispitati stanje s glavnim prometnicama u tom kraju, analizirati sigurnost pojedinih dijelova svake ceste, a zatim početi s geofizičkim ispitivanjima vodocrpilišta iz kojega magistralni vodovod ide prema Hrvatskoj Kostajnici i Hrvatskoj Dubici:
“Potom preostaje samo selo i doslovno kuća po kuća da vidimo kakve je stanje.”
“Trenutno je ugroženo četiri do pet kuća, gdje su se vrtače pojavile već nakon glavnog potresa. Neke se proširuju, ali, ‘ajde, recimo da je sreća da u većini tih kuća stanovnici više ne žive”, kazao je.
S obzirom na zabrinjavaćuje stanje u Mečenčanima, otvorena je opcija i evakuacije tog dijela stanovništva. Stožer je s Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta dobio određene preporuke, shodno kojima će donijeti zaključke za procjenu stanja i možebitno evakuiranje određenog broja ljudi s tog područja, najavio je nekidan Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja.
Franjo Šumanovac, s Rudarsko-geotehnološkog fakulteta objasnio je za N1 u četvrtak što stručnjaci rade na terenu.
“Mehanizam pojave vrtača ovdje je razjašnjen, a vjerojatno je potres ubrzao taj prirodni proces koji bi se događao tijekom duljeg razdoblja”, rekao je Šumanovac, dodavši da i drugdje u krškom podneblju postoje zabilježene ovakve pojave, ali nisu tako velike i ne događaju se tako brzo kao u potresom pogođenom području.
“Iz mjerenja fizičkih svojstava na površini možemo otkriti geološku strukturu terena i tako pokušati predvidjeti pojavu vrtača. Naš je zadatak pokušati vidjeti možemo li pokušati izdvojiti područja gdje bi se te vrtače mogle pojaviti”, rekao je Šumanovac.
Inače, geolozi i seizmolozi ističu da je pojava likvefakcija vezano za potrese u Hrvatskoj vrlo rijetka. Ta pojava nastaje tijekom potresa na pjeskovitom tlu zasićenom vodom te tlo gubi čvrstoću i nosivost, prelazi u tekuće ili polutekuće stanje i izbacuje mulj vani.
Nekoliko takvih slučajeva zabilježeno je primjerice ovih dana u Planjku, u Galdovu i Topolovcu kod Udruge Kas.
