Novim prijedlogom zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti želi se unaprijediti kvaliteta visokih učilišta i znanstvenih instituta, pojednostaviti postupak vanjskog vrednovanja te ujednačiti postupak donošenja novih programa za sva visoka učilišta.
Novi zakon, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u Hrvatski sabor, predlaže se radi unaprjeđenja sustava osiguranja kvalitete u znanosti i obrazovanju te centraliziranja postupaka vanjskih vrednovanja kroz Agenciju za znanosti i visoko obrazovanje.
Razlozi donošenja zakona su i usklađivanje rada Agencije s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ESG) te usklađivanje sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO).
– Donošenje ovog zakona jedna je od važnih aktivnosti provedbe reforme planirane u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala Hrvatske, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
– Prema novom zakonu, naveo je, sustav vanjskog vrednovanja kvalitete provodit će se vrednovanjem kvalitete u postupku inicijalne akreditacije, reakreditacije, izvanrednog vrednovanja i tematskog vrednovanja visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta te u postupku inicijalne akreditacije studija. Omogućava se i da domaća visoka učilišta i inozemno učilište pokrenu postupak akreditacije združenog studija čime će se, ističe ministar, potaknuti i olakšati internacionalizacija visokih učilišta te potaknuti mobilnost studenata i nastavnog osoblja.
Promjena u odnosu na važeći zakon je i to da se zahtjevi za pokretanje samog pojedinog postupka vanjskog vrednovanja podnose Agenciji, a ne više Ministarstvu, a ona će donositi i konačnu odluku o takvim postupcima.
– Unapređuje se i postupak osnivanja novih visokih učilišta, odnosno više neće postojati obveza dvogodišnjeg zajedničkog izvođenja postojećeg programa s mentorskom ustanovom. Time se, rekao je Fuchs, pojednostavnjuje i skraćuje sadašnji dugotrajni postupak osnivanja novog visokog učilišta, uz istovremeno, naglasio je, povećanje kriterija kvalitete.
– Kriteriji kvalitete ujednačuju se za sve vrste visokih učilišta te obuhvaćaju i usklađenost studijskih programa sa standardima kvalifikacije upisanima u Registar hrvatskog kvalifikacijskog okvira, rekao je.
Prema važećem zakonu javna sveučilište sama su odobravala i donosila odluke o izvođenju novih studijskih programa, dok su druga prolazila vanjsko vrednovanje od strane Agencije, a novim se zakonom predlaže da se svi novi studiji i studijski programi prethodno akreditiraju od strane Agencije po ujednačenim kriterijima za sve vrste visokih učilišta.
– Na taj se način kontrolira kvaliteta pokretanja novih studijskih programa ujednačeno na svim razinama, rekao je Fuchs.
Također, kod pokretanja novih studijskih programa tražit će se i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studijskih programa sa potrebama tržišta rada te će u radna tijela Agencije biti uključeni i studijski predstavnici.
Izmjene Zakona o Agenciji za mobilnost i programe EU
U Sabor je Vlada uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (EU) kojima se, među inim, proširuje djelovanje agencije i na provedbu programa međunarodnih organizacija i dodatnih programa predviđenih međunarodnim ugovorima i dodijeljenih im sredstava od strane nadležnih ministarstava.
– Odnosno, Agenciji se omogućava da sada može biti provedbeno tijelo za aktivnosti koje se održavaju u okviru programa koji nisu financirani isključivo sredstvima EU, objasnio je.
