Plenković je napravio dobar potez, a odlazak pripadnika srpske manjine u Knin nešto je što se odavno trebalo dogoditi, poručuju analitičari.
S ponosom u Knin, i to cijela Vlada. Da bi dobar korak unaprijed bio da se na obljetnici Oluje pojavi i SDSS-ov Boris Milošević, a onda u Gruborama “civilizacijsku gestu” pokaže Tomo Medved, ocijenio je premijer Andrej Plenković.
U najmanju će ruku specifična biti ova 25. godišnjica za hrvatsku slobodu najvažnije vojno-redarstvene operacije, a stručnjaci za takvu Plenkovićevu inicijativu imaju samo riječi pohvale.
Trebalo bi postati normalno
“Puno je godina prošlo od rata i pomiriti se treba, iako lakše je to govoriti ako vi sami ili netko od vaših bližnjih nije žrtva ni na jednoj strani. Plenković je napravio dobar potez jer i sama obljetnica održat će se u specifičnom kontekstu. Doba je korone i svi problemi koji su pred Vladom jednostavno impliciraju potrebu za traženjem konsenzusa gdje god je to moguće”, objašnjava politička analitičarka Ankica Mamić, pa dodaje kako se žrtva branitelja ni na koji način ovako ne umanjuje.
Oni su i dalje ti koji su napravili najviše za Hrvatsku, što će se, kaže Mamić, pokazati činjenicom da će na obljetnici govoriti Ante Gotovina. A hoće li ovakav tip obljetnica odsad postati praksa?
“Takvo bi ponašanje trebalo postati normalno. Mora se konačno osvijestiti da Hrvati imaju državu, ali Srbi, kao nacionalna manjina, također su hrvatski građani i trebali bi biti koncentrirani na politike koji su ovdje, a ne na one koje dolaze iz Beograda”, kaže Ankica Mamić, a na istom je “tragu” i povjesničar Ante Nazor, koji kaže kako Boris Milošević ima povijesnu priliku da svoju djelatnost, umjesto na ideologiju, usmjeri na poboljšanje svakodnevice svih hrvatskih građana.
“Njegovo imenovanje za potpredsjednika Vlade potvrda je kontinuiteta civilizirane i uključive suvremene hrvatske politike prema nacionalnim manjinama”, kaže Nazor, koji smatra i da je Hrvatska odavno bila spremna za ovakav način obilježavanja Oluje kakav se sprema sutra, a dodaje i da podržava svakoga tko razumije da je za bolji život Srba u Hrvatskoj pošten odnos prema Zagrebu važniji od isticanja Beograda kao glavnog grada Srba u Hrvatskoj.
A je li dolazak predstavnika srpske nacionalne manjine na obljetnicu svojevrsni čin pomirenja? “Ovisi o načinu dolaska, odnosno o ponašanju na proslavi”, kaže nam Ante Nazor.
Premijer ratne Vlade 1991. godine Franjo Gregurić ističe, pak, da se ovakvim načinom obilježavanja Oluje gradi novo društvo, kao i da se za to dovoljno čekalo.
“Trideset godina prošlo je od rata i mi se nemamo čega stidjeti ni bojati. Jasno je da je rat dobiven u Kninu, s hrvatske je strane bilo grešaka i moramo to priznati, ali to moramo pregrmjeti na način da poštujemo žrtve s jedne i druge strane. Ako ćemo ih uvijek samo prebrajati, nikad nećemo doći na zelenu granu”, ističe Franjo Gregurić, prisjećajući se da je i Vlada nacionalnog jedinstva imala pripadnika srpske nacionalne manjine.
Poslijeratne generacije
“U vrijeme rata, kad se borilo za međunarodno priznanje, za ulazak u UN Srbin je bio u ulozi ministra. I dobro da je bio, mi nismo smjeli zaboraviti da smo u postupku otvaranja države”, govori nam Gregurić, dodajući da su stigle generacije koje mogu omogućiti da se gradi zajedničko društvo. Prvi su put, ističe, i u Saboru ljudi koji su praktički poslijeratne generacije.
“Sam Boris Milošević sa svojom pričom, pa zastupnica Anja Šimpraga, djevojčica iz kolone. Dobro je da oni govore o onome što su doživjeli, sve to tjera nas naprijed”, kazao je Gregurić pa dodao kako ne razumije politiku u Srbiji koja i dalje tvrdi da je Miloševićev odlazak na obljetnicu Oluje loša stvar.
Vrijeme je da srpsko vodstvo shvati da ne ratuju sa Srbima u Hrvatskoj protiv vlasti, kaže Gregurić, koji smatra da bi reakcije Beograda trebale biti pozitivne.
“Ako su Francuska i Njemačka, koje su godinama ratovale, mogle sklopiti sporazum na temelju kojeg imamo Europsku uniju, onda nešto možemo i mi”, kazao je Franjo Gregurić, dodajući da se sporovi iz Domovinskog rata svakako moraju riješiti.
A da se iskazati mora “trajna zahvalnost pobjedonosnim hrvatskim braniteljima i svima koji su u prošlosti žrtvovali svoje živote za hrvatsku slobodu, samostalnost i bolju budućnost”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt.
“Oslobođenjem Knina Hrvatska je izašla kao pobjednica. Time je uspješno okončana mukotrpna borba brojnih hrvatskih naraštaja za slobodu Hrvatske i započeo proces njezina razvoja te učvršćenja slobodnog i demokratskog društva koje prihvaća sve hrvatske različitosti i suočava se sa svim suvremenim izazovima”, kazao je Neidhardt.
Plenković: Odnose treba staviti na nove, zdrave osnove
Da se mijenjaju odnosi u hrvatskom društvu, ali i oni sa susjedima, i to nabolje – istaknuo je premijer Andrej Plenković u razgovoru za HRT, dodajući kako je prošlo 25 godina od kraja rata te 22 godine od mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
“Hrvatska je članica EU, NATO-a, smatramo da je ova odluka (Milošević u Kninu, a Medved u Gruborama, op.a.) izrazito dobra i pozitivna, vjerujem da će s vremenom razumjeti i u Beogradu i cijela politička scena zašto je ta odluka važna i zašto je dobra, korisna i jedina moguća”, pojasnio je Plenković pa dodao kako nije riječ ni o kakvoj “trgovini”, već “želi transformirati odnose i staviti ih na neke druge, nove, zdrave osnove”.
“Činjenica da će ondje govoriti general Gotovina jako je dobro za Hrvatsku. Sjećamo se njegovih poruka nakon povratka iz Haaga. Rat je gotov, okrenimo se budućnosti. I uvjeren sam da on dijeli ovakav pristup i ovakav stav koji smo politički zauzeli u povodu 25. obljetnice” rekao je Plenković, prenosi Večernji list.
