“Poput priče o carevu novom ruhu, tako i kod obnove zgrada netko mora prvi viknuti ‘car je gol!’. U Hrvatskom saboru od svih 151 zastupnika, samo je 1 (slovima: JEDAN) zastupnik glasao protiv takvog zakona i to je zastupnik stranke FOKUS Dario Zurovec piše u priopćenju te stranke na njihovoj Facebook stranici.
Dodaju kako se protive socijalističkom pristupu i prisilnom otimanju javnog novca da bi se pod krinkom solidarnosti kupovala naklonost birača.
“Bez obzira što to nije ‘politički korektno’ izjaviti pred lokalne izbore, za nas je to pravedan i razuman stav na koji ćete se i ubuduće naviknuti”, napisali su prije nego su objavili opširnije priopćenje.
Pet razloga zašto je Fokus jedini glasao protiv
Odgovornost
Prema Ustavu Republike Hrvatske, svatko je odgovoran za svoje vlasništvo. Iako se radi o elementarnoj nepogodi, seizmolozi kontinuirano upozoravaju na seizmičku aktivnost na području Zagreba, kojeg su već pogodili snažni potresi 1880., 1905. i 1906. godine, a zbog toga je i povećan stupanj sigurnosti kroz nove građevinske propise. Vlasnici čija je nekretnina izgrađena u prijašnjem razdoblju imali su mogućnost da ju ili dodatno adaptiraju ili plate osiguranje od potresa. Obje su im mogućnosti bile zakonski na raspolaganju i mogli su ih riješiti kroz pričuvu ili policu osiguranja. Neodgovorni vlasnici nisu vodili brigu o svojoj nekretnini.
Pravednost
Postoje ljudi koji jesu održavali i osiguravali svoje nekretnine. Jesu li oni naivci te poručuje li država na ovaj način da ne treba održavati i osiguravati imovinu? Drugi razlog nepravednosti je – imovinski cenzus. Čak i oštećena nekretnina u bilo kojem dijelu Zagreba (a posebno u centru) znači da vlasnik ima određenu imovinsku vrijednost (osim ako nema dugovanja veća od vrijednosti te nekretnine). Obnovu će financirati SVI građani, što znači i oni koji nemaju oštećenih objekata u potresu, a takvih je većina. Obnovu će financirati tako i mlade podstanarske obitelji u Zagrebu, bakice u Donjem Lapcu, ugostitelji bez prometa u Dalmaciji, ljudi s oštećenim nekretnima koji su bili odgovorni i osigurali iste… Je li pravedno da se svim tim ljudima kroz poreze uzima (država će svoj dio financirati uglavnom kroz PDV, a grad Zagreb uglavnom kroz porez na dohodak) i ulaže u obnovu nekretnina onih koji su bili neodgovorni? Podsjetimo, ovaj zakon ne vrijedi za cijelu Hrvatsku te ne vrijedi za neke slične buduće slučajeve.
Korupcija
Građani imaju opravdano pravo sumnjati na korupciju, jer se ona dogodila pri obnovi Gunje te u mnogim javnim nabavama. Procijenjena šteta od potresa je 100 puta veća vrijednost od obnove Gunje. Hoće li ovakva obnova biti pošteno napravljena ili će se pretvoriti u najveću pljačku stoljeća? Za vrijeme obnove Gunje Ministarstvo je objavljivalo ukupne podatke o obnovi, iz kojih se nije vidio pojedinačni trošak niti prosjek obnove, dok se istovremeno obnova radila putem tajnih troškovnika i bila papreno preplaćena.
Transparentnost
Kada su se isplaćivale potpore za radna mjesta zbog Covid-19, tada su neke stranke i sindikati tražili javnu objavu kome ide taj novac. Sada od tih istih ne čujemo da se poziva na istu razinu transparentnosti iako se radi o otprilike 10 puta više novca poreznih obveznika. Porezni obveznici imaju pravo znati kome i za što ide njihov novac!
Poruka
Iako se mnogi pozivaju na usporedbe s raznim poticajima i drugim primjerima traćenja novca poreznih obveznika (protiv čega smo također), ova tema je upravo prava prilika da se krene ljude motivirati da preispituju na što se troši novac koji im se uzme kroz poreze. Stranka FOKUS je osnovana prije svega nekoliko mjeseci, ali mi smo i prije toga kao pojedinci bili protiv „spaljivanja“ novca primjerice u raznim državnim firmama. Sada želimo ljude potaknuti da razmisle žele li svoj teško zarađeni novac dati državi koja će ga pokloniti nekome tko nije ni održavao ni osigurao svoj stan, a čiji će stan po obnovi (makar i konstrukcijskoj) vrijediti više?
Pet razloga zašto smo predstavili Fokusova dva modela obnove privatnih nekretnina oštećenih u potresu
Za početak, iako je zakon populistički nazvan Zakon o obnovi Zagreba, Krapinsko-Zagorske i Zagrebačke županije, treba reći da se tu radi o zakonu o obnovi nekretnina oštećenih u potresu. Nažalost, neće se obnoviti dotrajale vodovodne mreže, vrelovodi, mostovi, pruge i sl. No vratimo se na naše razloge zašto imamo 2 prijedloga:
Odgovornost i solidarnost
Naši prijedlozi omogućuju obnovu svih državnih objekata o trošku države, a privatnih nekretnina na način da vlasnik snosi glavninu troškova uz razumnu dozu solidarnosti. Na taj način se postiže cilj – obnova uz solidarnost društva, ali se ne narušava koncept odgovornosti za vlastitu imovinu.
Razotkrivanje lažne solidarnosti
Naš model svima onima koji zagovaraju solidarnu obnovu privatnih nekretnina omogućuje da dobrovoljno pomognu na način i u iznosu koliko žele. Nažalost, još uvijek nismo od tih silnih zagovaratelja solidarnosti čuli da bi oni posudili svoj novac (a potom oprostili taj dug) niti da su uplatili neki iznos u Fond za obnovu Zagreba.
Zaštita privatnog vlasništva
U našem modelu obnove građani ne moraju brinuti da će im država ući u vlasništvo nekretnina. To je model obnove gdje će se pomoći poreznim rasterećenjem (povrat PDV-a) i tržišnim mehanizmima (solidarnost kroz posudbu novca putem obveznica i kasniji dobrovoljni oprost duga te kroz oprost/financiranje kamata), a ne prisilnim uzimanjem novca kroz poreze.
Mogućnost izbora bez uplitanja države
Građani moraju imati izbor i kontrolu nad procesom. Trenutnim prijedlogom zakona imaju izbor da prihvate pomoć države uz rizik da im država uđe u suvlasništvo. Mi nudimo alternativni pristup da mogu birati između 2 modela obnove koji nose različitu visinu rizika, ali i različitu razinu solidarnosti. Pored toga je još bitnije da bi građani sami birali izvođače što znači da bi postizali za sebe najbolje cijene jer im je u interesu da i sami plate što manje. Državu bi se na taj način isključilo iz procesa čime bi se maknuo prostor za korupciju.
Rješavanje temeljnih uzroka problema osim neodgovornosti vlasnika
U zakonu se ne spominju glavni problemi poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, prestrogih uvjeta konzervatora i niskih pričuva. Naš prijedlog predviđa da svi koji koriste mjere pomoći države moraju imati do kraja obnove riješene imovinsko-pravne odnose (to bi bio poseban interes države) i olabavljene uvjete konzervatora za sve što nije spomenik prve kategorije. S obzirom da se modeli pomoći uglavnom temelje na zaduženju, takve zgrade bi morale odrediti i višu pričuvu da se osigura održavanje u budućnosti te bolja otplata.
Pet dezinformacija koje organizirano šire naši protivnici
Bilo da su politički ili osobno motivirani jer su među onima kojima je nekretnina stradala od potresa, postoje ljudi koji nas žele diskreditirati šireći lažne informacije:
1) „FOKUS je protiv obnove Zagreba.“ << Laž!
FOKUS je ZA obnovu Zagreba, ali smo protiv ovako lošeg zakona. Čak smo naveli i dva svoja prijedloga u kojima jasno kažemo da država treba obnoviti objekte u vlasništvu države i grada. Prijedlozi obuhvaćaju obnovu privatnih nekretnina uz manju pomoć države, a veću ulogu vlasnika nekretnina i dobrovoljne solidarnosti građana.
2) „Stvara se podjela između Zagreba i ostatka Hrvatske.“ << Laž!
Jedina podjela o kojoj se može govoriti je ona između ljudi koji vode brigu o svojim nekretninama i onima koji ne brinu. Ili o onima koji žele tuđi novac i onima koji preuzimaju odgovornost za svoje odluke. Više puta smo naglašavali da se ne borimo samo za porezne obveznike izvan Zagreba, nego i upravo za one unutar Zagreba koji će podnijeti najveći dio troška jer uz državnih 60% financiraju i gradskih 20% kroz najveće poreze u državi. Tu također ima i podstanara, starijih i drugih u teškim situacijama, a mi zastupamo sve njih!
3) „Zurovec je za Svetu Nedelju tražio proglašenje elementarne nepogode kako bi za svoje građane dobio novac od države“ << Laž!
Iako je točno da je Zurovec kao gradonačelnik Svete Nedelje zatražio proglašenje elementarne nepogode, nije točno da je to napravio iz razloga da se dobije obeštećenje. Da vas podsjetimo, u to vrijeme je vladala zabrana napuštanja mjesta prebivališta, a trgovine građevinskim materijalom bile su zatvorene odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite. Kako je taj isti Stožer zbog proglašenja elementarne nepogode u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji odobrio otvaranje trgovina građevnim materijalom da ljudi mogu obnoviti svoje kuće, tako su Sveta Nedelja i drugi gradovi zatražili proglašenje elementarne nepogode da se isto omogući i Zagrebačkoj županiji. Naime, tada je bilo hladno vrijeme (sjećate se snijega na dan potresa) i ljudi su htjeli svoje dimnjake vratiti u funkciju što prije. Nažalost, naši građani su tu ostali građani drugog reda, jer nam i nakon proglašenja elementarne nepogode to nije dozvoljeno.
4) „Ako je Zagreb pomagao obnovi Gunje nakon poplave i Vukovaru nakon rata, sad trebaju isto svi pomoći Zagrebu“. << Netočno postavljena teza.
Spomenute situacije nisu usporedive. Naime, u Gunji je došlo do poplave jer je puknuo nasip što je odgovornost države, a u ratu su se branili i Vukovar i cijela Hrvatska.
5) „FOKUS pogoduje špekulantima i nekretninskoj mafiji te želi natjerati ljude da se odsele iz centra.“ << Laž!
S obzirom na to da smo rekli da niti jednu mjeru pomoći ne bi mogao koristiti netko tko nije bio vlasnik nekretnine na dan potresa, to automatski eliminira pomoć špekulantima i sličnima. Što se pak tiče troškova pričuve, obnove i slično u centru grada, mi nikome ne govorimo gdje treba živjeti, ali očekujemo da ne traži od drugih građana da mu financiraju njegov životni standard i obnovu skupih nekretnina u centru o kojima on sam nije brinuo.
Za kraj, prilažili su fotografiju koliko je do 6. travnja uplaćeno dobrovoljnih donacija za obnovu Zagreba.
