Evo što farmakolozi kažu o drami oko AstraZenece: Uzročno posljedične veze ćemo moći utvrditi tek za nekoliko godina

Ilustracija Foto: Profimedia

Premda je Svjetska zdravstvena organizacija ponovno ocijenila da nema opasnosti od AstraZenecinog cjepiva protiv Covida-19, i dalje oko 35 posto ljudi kod nas, zbog dosadašnjih žalbi na nuspojave, odbija primiti to cjepivo. Za vodeće kliničke farmakologe u Hrvatskoj, profesora dr. Igora Francetića i profesora dr. Roberta Likića, oko toga nema nikakve dvojbe.

Profesor Francetić vrlo je rezolutan u odgovoru na pitanje kojim se cjepivom valja cijepiti protiv koronavirusa. “Prvim koje vam je dostupno. Sva tri cjepiva koja su prisutna u Hrvatskoj, Moderne, Pfizera i AstraZenece, nose sa sobom stanovite rizike, ali su oni neusporedivi s koristima koje imaju ljudi koji se cijepe. Dakako, ne može se poreći da sumnja ne postoji, ali ona ne opravdava odustajanje od cijepljenja.”

Matematika oko djelotvornosti cjepiva je potpuno jasna

Profesor Francetić ističe kako će se godinama proučavati učinak svakog cjepiva da bi se dobili točni odgovori na pitanje kolika je prava djelotvornost svakog od tih cjepiva, koje su nuspojave, treba li cijepiti jednom ili s dvije doze… Profesor Likić, pak, upozorava da je, što se tiče djelotvornosti i koristi od cjepiva Moderne, Pfizera ili AstraZenece, matematika potpuno jasna.

“Britanski i američki podaci pokazuju da je nakon cijepljenja milijun ljudi Pfizerovim cjepivom deset njih imalo teške nuspojave odnosno da su pokazali velike reakcije preosjetljivosti. Na Modernino cjepivo reakcije je imalo četvero ljudi na milijun cijepljenih, a na AstraZenecino cjepivo teže reakcije imale su samo dvije osobe. To vam je matematika, tu je sve jasno.”



Na pitanje kako je moguće da u Europi, pa i u nas, postoji posve drugačiji dojam, odnosno da je Pfizerovo cjepivo najsigurnije, a da AstraZenecino cjepivo ima najviše nuspojava, profesor Likić odgovara: “Teško je reći što je posrijedi. Je li riječ o neznanju stručnjaka i medija ili je pak posrijedi manipulacija pojedinih farmaceutskih kompanija. Možda problem leži i u lošijoj javnoj percepciji AstraZenece, obzirom na opetovana kašnjenja u isporukama cjepiva. Jer kako drugačije objasniti da statistike govore kako nakon primanja Pfizerova cjepiva ima najviše nuspojava i alergijskih reakcija, a da je javno uvjerenje da je Pfizerovo cjepivo najbolje.”

Ljudi su bombardirani često neprovjerenim informacijama

Profesor Likić  poziva se na statistiku. “Premda smrtnost od posljedica Covida-19 varira i ovisi ponajviše o životnoj dobi, ipak može se općenito reći da u prosjeku na sto oboljelih, jedan pacijent umre. Dakle, od milijun oboljelih od korona virusa umire njih 10.000. Istodobno, na milijun ljudi koji prime cjepivo umre jedan ili njih nekoliko. Što je, dakako, strašno, ali je neusporedivo manje u odnosu na broj umrlih od koronavirusa. Zbog toga se zalažem da se ljudi cijepe.”

Profesor Francetić smatra da ne treba osuđivati ljude koji su, nakon što je 18 zemalja prekinulo cijepljenje AstraZenecinim cjepivom, odbilo primiti to cjepivo. “Nažalost, nerijetko se događa da i neke vrhunske medicinske institucije prerano zaključuju da kod nekih incidenata postoji pravilo kauzaliteta, odnosno uzročne posljedične veze s cijepljenjem. To je sada nemoguće zaključiti, to će se moći utvrditi tek za nekoliko godina. Sve je to posljedica činjenice da smo suočeni s potpuno novom, nepoznatom bolešću, da se nalazimo na potpuno neispitanom terenu.”

Pri tomu upozorava da se liječnici opće medicine svako toliko nađu u vrlo kompliciranoj situaciji kad ih pacijenti pitaju koje im cjepivo preporučuje. “Ljudi su bombardirani raznim, često neprovjerenim informacijama ili onima koje nisu temeljene na čvrstim podacima, pa nije ni čudno da se u moru tih često kontradiktornih podataka, ne mogu snaći. Svaki čovjek, međutim, mora sam donijeti odluku hoće li se ili neće cijepiti, nije zadatak liječnika primarne zaštite da o tomu odlučuje.”, piše Telegram.hr.

Komentari