Evo koliko će se novca potrošiti u kampanji za predsjednika Sjedinjenih Država

Svih 11 hravatskih predsjedničkih kandidata ispunilo je zakonsku obvezu i u roku Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavilo prva izvješća o financiranju izborne promidžbe, potvrdio je u nedjelju glasnogovornik i član Povjerenstva Slaven Hojski.

Izvješća će biti objavljena u ponedjeljak, jer zakon kaže da se objavljuju prvog radnog dana nakon što se unesu u sustav za nadzor.

Slijedeće financijsko izvješće koje kandidati moraju podnijeti je ono završno, cjelovito koje će dati pravu sliku financijskog dijela njihove promidžbe, a dužni su ga objaviti do 21. siječnja.

Svaki kandidat na promidžbu može potrošiti do osam milijuna kuna.


Svih 11 kandidata u roku podnijelo financijska izvješća, bit će objavljena u ponedjeljak

S druge strane svijeta u Sjedinjenim Državama kandidati za predsjednika te zemlje namjeravaju trošiti stotine milijuna ako ne i milijardi dolara kako bi postali sljedeći stanari Bijele Kuće.

Koliko košta useljenje u Bijelu kuću?

“Dvije stvari su važne u politici. Prva je novac, a drugu sam zaboravio”, rekao je još 1895. tadašnji američki senator Mark Hanna.

Citat je i danas jednako aktualan. Prema istraživačkom portalu Open Secrets, kandidati, sponzori i interesne skupine su za predsjedničke izbore 2016. godine potrošili 2,4 milijarde dolara. I za izbore sljedeće godine će svota biti barem tolika.

Tko nema dovoljno novca osuđen je na propast. Nedavno se demokratska senatorica Kamala Harris povukla iz utrke. “Moja predsjednička kandidatura jednostavno nema dovoljno financijskih sredstava koja su nužna da bismo nastavili”, napisala je ona u elektronskom pismu svojim aktivistima i dodala: “Ja nisam milijarderka.”

Lakše je kad si Bloomberg

Doduše, Harris nije sjajno stajala u anketama. Zato je istraživačka novinarka Erin Cauchi uvjerena da je novac za ovu senatoricu bio “samo izgovor” da se povuče. „’Nisam milijarderka’ zvuči daleko bolje nego ‘stojim loše u ispitivanjima javnog mnijenja'”, kaže ova novinarka za DW.

Možda, dakle, novac nije bio jedina prepreka. Ali je sigurno da su pojedini milijarderi, koji su kandidaturu najavili puno kasnije nego Harris, i dalje u utrci. Najpoznatiji primjer je Michael Bloomberg, bivši gradonačelnik New Yorka i osnivač medijskoga koncerna Bloomberg. On je u utrku ušao tek 24. studenoga.

Kako bi mogao sudjelovati u dolazećoj raspravi među demokratskim kandidatima, Bloomberg je morao skupiti određeni iznos donacija – to je uvjet. Pa ipak, medijski mogul nije uzeo ni dolar od donacija. I što će mu? Njegova imovina se procjenjuje na 50 milijardi dolara.

Bloomberg igra upravo na tu kartu – rekao je da će odbijati donacije kako nikakvi lobisti ne bi mogli utjecati na njegove stavove. Već je za prvu seriju televizijskih spotova sam izdvojio 40 milijuna dolara.

Osobno bogatstvo “znatno olakšava kandidaturu”, smatra Brendan Glavin, analitičar u neovisnom Nacionalnom institutu za novac u politici. „Bloombergu je svejedno misle li drugi da on treba kandidirati za predsjednika”, kaže Glavin za DW. Sam financira kampanju i nije mu bitno bi li mu netko dao donacije.

“Bogatstvo je dobra početna pomoć, ali tko ne uspostavi vezu s biračima, njemu ne pomaže ni sav novac ovoga svijeta”, dodaje ovaj analitičar.

Može li mu uspjeti ono što je uspjelo Donaldu Trumpu? Da kao super-bogataš uvjeri obične, često siromašne ljude, da razumije njihove probleme i da će se boriti za njih?

“Ne osjećam da me milijunaši i milijarderi predstavljaju. Ne vjerujem da razumiju što je meni važno”, kaže  Brittany McElwee, jedna majka iz Virginije. “Otvorilo mi je oči to što se dvoje senatora povuklo iz utrke, dok bogataši praktično sami financiraju kampanje. To pokazuje koliko je proces nepravedan.”

Male donacije za Elizabeth Warren i Bernieja Sandersa

Ostali kandidati iz redova Demokrata nisu bogati kao Michael Bloomberg, ali su uspješni u privlačenju donacija.

Elizabeth Warren i Bernie Sanders dobivaju posebno puno novca od ljudi koji uplaćuju 200 dolara ili manje. Za njih dvoje ti mali prilozi predstavljaju više od polovice ukupnog iznosa donacija koje su prikupili. Sanders je od 74 milijuna dolara do sada čak 50 milijuna dobio od malih donatora. Kod Joea Bidena male donacije čine tek 36 posto prikupljene svote.

Po zakonu netko kandidatu može donirati najviše 2.800 dolara. Međutim, daleko više se prikuplja kroz takozvane Super PACs (Political Action Committees, odbori za političku akciju) – tu nema ograničenja. Ovi odbori ne bi smjeli imati izravnu vezu s kandidatom, ali se dobro zna tko koga podržava. Tako se preko njih kupuju TV-spotovi u milijunskim iznosima.

Istraživač Brendan Glavin kaže da su kampanje dobrim dijelom skupe zato što su duge. “Već neko vrijeme smo u kampanji, a potrajat će još skoro godinu dana”, kaže on. U Sjedinjenim Državama nema ograničenja da kampanja smije trajati samo kratko razdoblje pred izbore.

Uz to Sjedinjene Države su ogromna zemlja. Kandidati sa svojim karavanima putuju s kraja na kraj. Moraju imati predstavništva makar u svim takozvanim swing states – državama kod kojih nije jasno hoće li prevagu odnijeti republikanci ili demokrati, pa su zato posebno važne za ishod izbora. U uredima rade profesionalci.

Na to valja dodati televizijske spotove i to ne samo na nacionalnoj razini već i one koji su usmjereni na birače u pojedinim saveznim državama. Nije čudo zato što svota brzo postaje vrtoglava pa neki jednostavno nemaju novca da ikada uđu u Bijelu kuću, piše Carla Bleiker za DW.

Komentari