Financijska potpora Europske unije zapadnom Balkanu imala je vrlo slab učinak u pogledu napretka u temeljnim reformama u području vladavine prava, kaže se u izvješću koje je u ponedjeljak objavio Europski revizorski sud (ECA).
Potpora EU-a vladavini prava na zapadnom Balkanu očito nije polučila uspjeh u smislu ostvarenja korjenitih promjena, izjavio je Juhan Parts, član Europskog revizorskog suda zadužen za ovo izvješće.
Skroman napredak ostvaren u posljednjih 20 godina dovodi u pitanje ukupnu održivost potpore EU-a pružene u okviru pristupnog procesa. Ako se stalnim reformama ne postižu opipljivi rezultati, one gube na vjerodostojnosti, dodaje Parts.
EU je za potporu vladavini prava na zapadnom Balkanu samo u proteklom proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. isplatio gotovo 700 milijuna eura, a postignuti rezultati su skromni.
Izvješće ECA-e napravljeno je za zemlje kandidatkinje Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbije te za potencijalne kandidate Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
U izvješću se navodi da su u toj regiji provedene određene reforme tehničke i operativne naravi, ali u kontekstu manjka političke volje i nedovoljnog angažmana potpora EU-a u pravilu je bila nedostatna za rješavanje postojanih problema u područjima kao što su neovisnost pravosuđa, koncentracija moći, politička uplitanja i korupcija.
Revizori su zaključili da postoje ključni rizici za održiv učinak potpora u okviru pretpristupne pomoći te da ti rizici i dalje nisu u dovoljnoj mjeri otklonjeni.
Djelovanje EU-a naizgled je pridonijelo reformama, a to je zato što su izvješća obično usmjerena na kvantitativna ostvarenja i nedovoljno na ono što se reformama zaista postiglo.
Na temelju procjena uspješnosti koje su obavili revizori EU-a dobiva se sasvim drukčija predodžba te se iz njih da zaključiti da je općeniti napredak u pogledu vladavine prava u toj regiji prilično ograničen, dok je održivost teško postići.
Unatoč desetljećima političke potpore i financijske pomoći EU-a, u mnogim zemljama zapadnog Balkana temeljni problemi ostaju neriješeni. Među njima su problemi u pogledu neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije (koja je i dalje raširena pojava) i slobode izražavanja, kaže se u izvješću.
Revizori upozoravaju na nedosljednu primjenu preduvjeta za financiranje i provedbu projekata te da EU prerijetko poseže za mogućnošću obustave pomoći ako zemlja korisnica ne poštuje temeljna načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.
Također su utvrdili da potpora EU-a civilnom društvu nije dovoljna da se zadovolje potrebe tog sektora i da se uglavnom temelji na kratkoročnim projektima.
Revizori preporučuju Europskoj komisiji da ojača mehanizam za promicanje reformi u području vladavine prava, pojača potporu organizacijama civilnog društva i neovisnim medijima, izravnije poveže financiranje s napretkom u području vladavine prava te poboljša izvješćivanje o projektima i njihovo praćenje.
