Zbog demografske tranzicije ali i sve duže životne dobi, sve je više starijeg radno aktivnog stanovništva. Eurostat je izašao s podatcima o zaposlenosti starijih osoba, kojim je bila obuhvaćena i Hrvatska.
Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani.
Dok je stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla gotovo za 53 posto, istovremeno je znatno manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine – svega 11,6 posto, s 58,4 na 65,2 posto, po čemu su lošiji samo Talijani i Grci.
Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i to pored bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani – s izuzetkom Grka – nastoje sve dulje raditi, objavio je Eurostat.
Najviše u poljoprivredi
Iz Eurostata navode da su lani ljudi u dobi od 55 do 74 godine činili gotovo petinu (19,4 posto) ukupnog broja zaposlenih u cijeloj Uniji. Taj je udio dosegao vrhunac u poljoprivredi, u kojoj je 30,3 posto svih radnika imalo između 55 i 74 godine. U sedam država članica EU-a poljoprivreda je bila vodeća djelatnost koja pruža rad ljudima u dobi od 55 do 74 godine, a u Portugalu je gotovo polovica ukupne radne snage u poljoprivredi u toj dobnoj skupini.
