Europska unija prihvaća non-paper Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.
“Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku Mate Granić HTV-ovom Studiju 4.
Dodao je kako je riječ o legalnom, legitimnom i javnom papiru. Istaknuo je da je bitne dijelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije.
“SAD je organizirao washingtonske i daytonske pregovore. Temelj tih sporazuma je da je BiH suverena, cjelovita država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Promjenama koje su provodili visoki predstavnici doveo je u pitanje i duh i slovo i washingtonskog i daytonskog sporazuma. Komšić je izabran glasovima Bošnjaka. A temeljno pravo i vitalni interes svakog naroda je da svog predstavnika izabere samo”.
‘Traži se da svaki narod može birati svog predstavnika’
Navodi da nitko nije sanjao da bi moglo doći do toga da jednom narodu netko drugi bira svog predstavnika u Predsjedništvo.
“S ovim izmjenama traži se da svaki narod može birati svog predstavnika. Bez toga nema ravnopravnosti naroda. SAD je jedno vrijeme bio pasivan oko BiH, ali je novi državni tajnik kazao što sve očekuje od reforme, a naglasio je i izborno zakonodavstvo”.
Hrvatsko predsjedanje EU-om za vrijeme pandemije, ovaj non-paper te aktivnosti premijera Andreja Plenkovića doprinijelo je, kako navodi, da Hrvatska trenutačno ima ovakvu poziciju.
Dodaje da će na sastanku Vijeća ministara prvi govoriti Gordan Grlić Radman te da će komentirati non-paper i u cijeloj regiji.
Smatra da nema jedinstva u EU oko proširenja, ali važnim smatra da se u dokumentu govori o europskom putu. Kaže da RH snažno podržava europski put BiH i da je spremna pomoći.
“Ne treba zaboraviti da je Ruska Federacija snažno prisutna u Republici Srpskoj u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Što se tiče Bošnjaka, u BiH je snažno prisustvo Turske, Irana, Katara i Saudijske Arabije. SAD je jedno vrijeme bio pasivan. I sada također, ovaj prostor neće biti prioritet, ali američki državni tajnik dobro pozna ovo područje, a na nama je da ga potaknemo. EU dugo nije imala nikakvih ozbiljnih inicijativa. Ona je davala ocjene, a na nama je da pobudimo taj interes i kod EU i kod SAD”.
Govorio je i o odnosima Hrvatske sa Srbijom, kopnenoj granici Hrvatske i Crne Gore. Kaže da je bitno da je Hrvatska priznala Kosovo te da RH podupire put i Srbije i Kosova u EU. Bilo je riječi i o Brijunskom sastanku te pandemiji u Europi.
