Ruski predsjednik Vladimir Putin je, u ponedjeljak, 2. prosinca, zajedno s kineskim kolegom Xijem Jinpingom pustio u pogon najveći plinovod izgrađen u njegovom mandatu. Snaga Sibira (ruski: Sila Sibiri) zasad je dug više od 2.000 kilometara, a nakon dovršetka svih planiranih radova, 2022. ili 2023. godine, protezat će se na oko 3.000 kilometara.
Njime će energetska velesila Rusija isporučivati 38 milijardi kubičnih metara plina godišnje gospodarskoj velesili Kini. Gradnja Snage Sibira je počela 2014., a već tada je ruski monopolist Gazprom sklopio ugovor s kineskim koncernom CNPC vrijedan 363 milijarde eura. Njime Gazprom jamči da će idućih 30 godina svake godine Kini isporučivati po 38 milijardi kubičnih metara plina. To je trenutačno 9,5 posto kineske potrošnje.
Sljedeći korak je, 8. siječnja Putin u Turskoj zajedno s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom trebao pustiti u pogon Turski tok, koji prolazi preko Crnog mora. Drugim krakom tog plinovoda bi se kasnije trebao isporučivati plin preko Grčke do južne i jugoistočne Europe.
No s najviše kontroverzi povezan je treći veliki projekt: Sjeverni tok 2. SAD, nekoliko članica EU-a i prije svega Ukrajina najradije bi zaustavili gradnju tog plinovoda dugog 1.230 kilometara. Američki predsjednik Donald Trump je upozorio Europljane da time postaju ‘taoci’ ruskih energetskih firmi. U stvari on želi Europi prodavati američki ukapljeni plin. No Rusija još uvijek može ponuditi znatno niže cijene.
Na dnu Baltičkog mora već je položeno dvije trećine cijevi za Sjeverni tok 2. Već krajem ove godine mogla bi biti dostignuta njemačka krajnja točka u blizini Greifswalda. Trošak izgradnje: 10 milijardi eura. Tim bi putem u Europsku uniju uskoro trebalo stizati 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Kozak polazi od toga da bi plinovod u punoj funkciji mogao biti tek polovicom iduće godine, donosi DW.
