Ekosustav Jadrana opasno se mijenja

Zbog niza čimbenika ekosustav Jadrana značajno se mijenja, a u njega dolaze brojni štetni paraziti.

“Mnogobrojna nova pristaništa, mulovi, cementirana obala – to su idealne podloge za prihvaćanje polipa tih organizama. Mi mnogima stvaramo kuće, nova staništa gdje se oni lijepo prihvaćaju i reproduciraju sve veći i veći broj meduza”, kaže prof. Davor Lučić s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, za HRT.

Nakon zatrpavanja plaže Grabrovo u Jadranovu te pomora periski, domaći i strani biolozi, geolozi i građevinari analiziraju zatrpano stanište flore i faune.

“Uočljiva je promjena životne zajednice. Pojavile su se vrste koje preferiraju područja pojačane sedimentacije. To je očiti dokaz promjene i štetnog utjecaja nasipavanja sitnim česticama kao što je zemlja. To je i dokumentirano”, tvrdi Milvana Arko Pijevac iz riječkog Prirodoslovnog muzeja.


Toksini u školjkašima, zatvaranje plaže zbog bakterija, cvjetanje mora, sve su učestalije pojave na obali. Zdravlje u morskom okolišu i dalje nije sustavno istraženo.

Riblji parazit koji može prijeći na čovjeka

“Kod riba su vrlo rijetke bakterijske zoonoze (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude). Međutim, postoje zoonoze parazitskog podrijetla, oblići iz roda anisakis. Ti oblići zadnjih nekoliko desetljeća sve su učestaliji u Jadranskom moru i moramo biti svjesni da oni mogu biti problem za ljudsko zdravlje”, upozorava prof. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Znanstvenici iz lošinjskog Plavog svijeta istražuju utjecaj podvodne buke na život 6 do 10 tisuća jedinki dobrih dupina koje obitavaju u Jadranu.

Dupini mijenjaju ponašanje

“Nakon prolaska određenog broja brodova, dupini mijenjaju ponašanje na način da prestaju loviti plijen i počinju izbjegavati brodove. Dakle, oni mijenjaju ponašanje iz onoga što im prikuplja energiju prema onome što im troši energiju. To se na dulji rok može negativno odraziti na stanje cijele populacije”, kaže prof. Grgur Pleslić iz Instituta Plavi svijet.

I u Hrvatskoj se radi na klimatskim modelima koji mogu predvidjeti okvirnu razinu mora te projekcije bure u budućnosti. Nisu to podaci u koje znanstvenici vjeruju, oni ih, kako kažu, samo verificiraju.

Bura – pluća Jadrana

“Bure bi trebalo biti manje na neki način. Ono što je bitnije za more je da će te bure i dalje jednako hladiti more. To je bitno za živi svijet u moru jer bure su bitne za kisik u dubokim slojevima mora. Zbog manje vlažnosti bure će jednako djelovati na more”, objašnjava dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković.

Prema UN-u, u desetljeću smo oceanske znanosti pa se aktivna zaštita plitkog mora kao što je Jadransko, prelijeva i u brigu za Sredozemno te potom oceane. O svemu tome bilo je riječi u Krku, na stručnom skupu tridesetak znanstvenika s kojega je poslan javni apel za konkretnim akcijskim planom zaštite Jadrana.

Komentari