Ekonomski analitičar: Pričamo da dobivamo novac, ali koliko od njega ostaje i ide Hrvatima?

Zvonimir Savić, Damir Novotny i Neven Vidaković Foto: Screenshot/HRT

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je u četvrtak Hrvatsku i službeno potvrdila prihvaćanje nacionalnog plana oporavka i otpornosti teškog 48,7 milijardi kuna.

Koordinator Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Zvonimir Savić rekao je kako se prihvaćanjem hrvatskog nacionalnog plana oporavka i otpornosti otvaraju brojne mogućnosti.

“Taj dokument otvara mogućnosti korištenja sredstava u iznosu od 47.5 milijardi kuna za poticaj i provedbu reformi i investicija koje potiču provedbu tih reformi. Dokument je rezultat rada zadnjih 7 do 8 pa i više mjeseci, gdje smo velikim trudom i radom došli do situacije da moramo detektirati reforme koje moramo provoditi, a sve u cilju korištenja sredstava za što je brže mogući doprinos oporavku gospodarstva i društva i jačanju otpornosti na druge moguće krize”, istaknuo je u emisiji U mreži prvog.

Dodao je kako je provedba nekih aktivnosti već počela, a da je krajnji rok provedbe svih institucija sredina 2026.


Ekonomski analitičar Damir Novotny naglasio je da je vlada napravila tehnički dobar dokument i da je ovo povijesna prilika za sve nas.

“Novac je i velik i nije. Hrvatskoj bi za ubrzanje i ostvarivanje cilja stvaranja kvalitetnih radnih mjesta potrebno desetinjak tisuća radnih mjesta, a ne 20-ak tisuća. Multiplikacija na radna mjesta mora biti puno veća”.

‘Reforme u Hrvatskoj nije jednostavno provesti’

Istaknuo je da je ključno pitanje provođenja reformi.

“Vlada si je dala veliki zadatak, ali za moj ukus premalo za investicije privatnog sektora. Novac će teći kako se budu ostvarivale reforme, a reforme provesti u Hrvatskoj nije jednostavno. Ne zato što vlada to ne želi, ali hoće li naići na otpore to ćemo tek vidjeti”.

Ekonomski analitičar Neven Vidaković tvrdi da ovaj plan nije napravljen da bi se otvarala radna mjesta. “Inicijalno informatizacija i digitalizacija uništavaju radna mjesta, jer ako sve digitaliziramo onda ne trebamo šalterske radnike”.

“Pričamo o zelenoj transformaciji – što je to, upitao je. To može biti ono što mi definiramo. Možemo reći da imamo energetsku obnovu kuća pa ćemo zaposliti puno zidara, a isto tako može biti da ćemo mi otvoriti tvornicu koja će proizvoditi segmente te zelene energije. Na što smo se mi u tom programu odlučili?”, kritizirao je.

‘Mi dobivamo novac, a koliko od njega ostaje i ide Hrvatima u Hrvatskoj?’

“Pričamo da dobivamo novac. Europska komisija se zadužuje. Kako će taj dug biti vraćen? Mi dobivamo novac, a koliko od njega ostaje i ide Hrvatima u Hrvatskoj? Ako gradimo Palaču pravde tko gradi tu palaču. Ako je grade stranci, dio novca koji mi dobijemo izlazi iz države. Ako pričamo da ćemo napraviti više vjetrenjača, proizvodimo li mi te vjetrenjače? Opet dobivamo novac koji šaljemo dalje van. Treba biti objektivan – možda mi ne možemo bolje. Možda mi jedino što možemo je dobiti novac koji ćemo svojim porezima vratiti natrag”, smatra.

Dodao je kako je tražio, ali nije pronašao neto studiju EU fondova, kako bi vidio koliko smo uplatili u EU fondove, koliko smo povukli, a koliko je od toga što smo povukli stvarno zadržano u RH.

“Ovo je sjajna prilika i sjajne mogućnosti, sve je sjajno u budućnosti. Slušao sam priču da kad uđemo u EU da ćemo imati puno ekonomskog rasta i puno zaposlenih, a jedinu beneficiju dobio je Ekonomski institut koji ima projekt ‘Zašto Hrvatska ne konvergira’. Pobrojao sam da je ovo šesta sjajna prilika u mom životu od 40 godina. Prva sjajna prilika kad izađemo iz Jugoslavije, druga kad uđemo u pretpristupne fondove, pa u EU, pa u Euro…, kad ću stvarno doživjeti nekakvu realizaciju”, upitao je.

Savić mu je rekao da postoji cijeli niz stvari koje se realiziraju.

“Europska komisija se zadužuje, a za taj dug garantira svojim proračunom. To jesu nepovratna sredstva, ali pod uvjetom provedbi reformi koji su preduvjet dobivanja sredstava. Što se tiče Trga pravde smatram da su naše kompanije dovoljno konkurentne da mogu svojom snagom i kapacitetima biti one koje će provoditi cijeli niz projekata koji se financiraju putem plana oporavka i otpornosti”.

Istaknuo je i kako je mehanizam oporavka i otpornosti dobro zamišljen i da će postojati veliki pritisak, i na razini vlade i ministarstava, da se reforme provode kako ne ni bi došlo u ugrozu primanje sredstava.

Komentari