Visoki dužnosnik nepoznat široj javnosti, Mihail Mišustin, kojega je Vladimir Putin u srijedu imenovao predsjednikom vlade, a treba ga potvrditi Duma, deset godina je na dužnosti ravnatelja porezne uprave na kojoj si je izgradio ugled uspješnog čovjeka.
Taj 53-godišnji Moskovljanin, inženjer po struci, zamijenio je Dmitrija Medvedeva koji je objavio da raspušta vladu nakon najave Vladimira Putina da će provesti velike ustavne reforme.
Mišustin je “stvorio najbolji sustav prikupljanja poreza u svijetu”, objavila je javna televizija Rossija 24 odmah nakon vijesti o njegovu imenovanju.
Mihail Mišustin je krajem 1980-ih diplomirao na tehnološkom fakultetu u ruskoj prijestolnici, a 1998. ulazi u rusku upravu kao potpredsjednik porezne službe i zamjenik ministra zadužen za isti resor.
Obnašao je visoke dužnosti u vladinim agencijama, a 2010. dolazi na čelo ruske porezne uprave sa zadaćom da je temeljito modernizira.
Vladimir Putin ga je cijenio i više puta su se u javnosti zajedno pojavljivali, pa i u prigodi važne utakmice hokeja na ledu na kojoj svake godine u Sočiju sudjeluje ruski predsjednik.
Ipak, još je “prerano” da bi ga proglasili Putinovim mogućim nasljednikom, istaknula je za France Presse politologinja Ekaterina Šulman, koja misli da je Mišustin “ideološki neutralan lik”.
Liberal ili ‘silovik’
Neki analitičari ocjenjuju ipak da je Mišustin blizak bivšem ministru financija Alekseju Kudrinu, jednom od najuglednijih “liberala” u Rusiji, nasuprot klanu “silovika” proisteklih iz sigurnosne službe.
Putin trenutno obnaša četvrti mandat – prvi i drugi bio je od 2000. do 2008. a treći i četvrti od 2012. do 2024., budući da je mandat produžen na šest godina.Među mogućim kandidatima za njegova nasljednika spominju se moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin, ministar gospodarstva Maksim Oreškin i ministar energetike Aleksandar Novak.
Mišustin je oženjen i otac je troje djece. Godine 2015. zauzimao je 54. mjesto najbolje plaćenih visokih ruskih dužnosnika, po pisanju časopisa Forbesa, s prihodima od 2,7 milijuna eura (po sadašnjem tečaju rublja).
Promjene ustava
Putin je u srijedu u govoru o stanju nacije predložio referendum o ustavnim promjenama kojima bi se dio ovlasti predsjednika preselio na parlament i premijera, što je potez koji su mnogi protumačili kao manevar koji bi mu mogao omogućiti da ostane na vlasti nakon isteka aktualnog i posljednjeg predsjedničkog mandata.
Dosadašnji premijer Medvedev će ubuduće biti zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti, tijela kojem je na čelu Putin.
Novonastalu situaciju u Rusiji za Energy press komentirao je dr. Sc. Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Puli, inače izvrsnog poznavatelja ruske politike.
“Ne može biti drugi Putin, nitko ne može biti kao Putin, ostat će zapamćen kao takav. Drugim riječima, širit će se ovlasti parlamenta, koji će imati veću ulogu u formiranju svih politika. U ustav će se zapisati novi konzultacijski organ, Državno vijeće, koji do sada nije imao velike ovlasti. Sada će se te ovlasti povećavati jer se pretpostavlja kako će se Putin „skloniti“ na tu funkciju, nakon dva uzastopna mandata na čelu Rusije. Sve prema uzoru na Kazakhstan, gdje je Nuserbajev otišao s mjesta predsjednika na mjesto čelnika Vijeća sigurnosti te zemlje, s većim punomoćima.”
Ruski predsjednik Vladimir Putin za novoga premijera imenovao je Mihaila Mišustina, malo poznatog šefa ruske porezne uprave, objavio je Kremlj.
Imenovanje novoga premijera Putin je poslao parlamentu nakon što je Mišustin pristao preuzeti tu dužnost. Vlada premijera Dmitrija Medvedeva ranije je iznenada odstupila nakon što je Putin predložio opsežne ustavne promjene koje bi mu mogle omogućiti da zadrži vlast.
Znači li ovo kako je napuštena ideja potrage za novim Putinom?
“Moguće kako je tako, naime, novi ruski ustav ide u smjeru širenja konzultacijskog karaktera svih državnih tijela, napose izvršne i zakonodavne vlasti. Ako stupi na čelo državnog vijeća, Putin će biti dovoljno distanciran, a opet dovoljno involviran kako bi kontrolirao situaciju. Samom Medvedevu je bilo ponuđeno mjesto drugog čovjeka ruskog Vijeća sigurnosti, što on nije mogao prihvatiti budući je on sada premijer. Na taj se način Medvedevu želi onemogućiti kandidatura 2024. godine za predsjednika Federacije“, pojašnjava Vidmarović.
Dodaje kako sumnja kako ovo znači smanjenje moći Putina te je siguran kako je gubitnik cijelog ovog događaja i procedura koja će se dogoditi Dimitrij Medvedev.
“Ako se izglasaju ovakve promjene, Putin će isto kao i Nuserbajev teoretski moći otići na neku novu dužnost, a novi će predsjednik onda biti produkt šireg konsenzusa elita. Bojim se kako tu ima malo prostora za Medvedeva, zato je izgledao dosta nesretno danas. Ona riječ u ruskom ustavu “Zaredom” kada se govori o mandatima ruskog predsjednika je između ostaloga i zbog toga da Medvedev ne može biti izabran više od dva puta“, zaključio je Vidmarović.
