Početkom veljače rasplelo se birokratsko klupko u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU nakon što je Upravni sud Zagrebu presudio u jednom naizgled trivijalnom slučaju.
Poništio je suhoparno rješenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, pod jednako suhoparnim klasifikacijskim, urudžbeno-priložnim brojevima, pozivajući se na monotone akte, spise i članke zakona o upravnom postupku, piše Jutarnji listi.
Riječ je o slučaju SDSS-ove Spomenke Đurić, državne tajnice u navedenom ministarstvu, koja je potpisala više od 1700 nezakonitih rješenja, kako je doznao 24sata.
Umjesto otkaza imenovana je u Upravno vijeće Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. To je prije nekoliko dana predsjednik Domovinskog pokreta i saborski zastupnik Miroslav Škoro pitao ministricu poljoprivrede Mariju Vučković u Saboru.
Politički sporazum SDSS-a i Plenkovića
Đurić je za državnu tajnicu imenova u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na zatvorenom dijelu sjednice 24. studenoga 2016. za državnu tajnicu. Rezultat je to političkog sporazuma vodstva Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i premijera Andreja Plenkovića o ulasku predstavnika srpske manjine u Vladu Republike Hrvatske.
Riječ je o bivšoj studentici Vojnotehničkog fakulteta, bivšoj djelatnici OESS-a i djelatnici Srpskog narodnog vijeća (SNV) kojemu je predsjednik Milorad Pupovac.
Ona je od 2017. do srpnja 2020., do dolaska aktualne ministrice Nataše Tramišak potpisivala rješenja o dobivanju sredstava iz Europskih fondova, iako to nije smjela. Prema Zakonu o općem upravnom postupku o rješenjima mora odlučivati ministar ili ministrica.
Više od 700 potpisala je u zamjenu za ministra, što je činila po ovlaštenju Gabrijele Žalac i Maka Pavića, pa se zaključuje da ostalih tisuću, što je i neslužbeno potvrđeno iz ministarstva, nisu bili potpisani u zamjenu za ministre.
Kada netko ima projekt kojeg želi financirati iz EU fondova, javlja se ministarstvu koje zatim odlučuje o dodjeli sredstava. Projekt može i ne mora proći, a prijavitelj ima pravo na prigovor ministarstvu koje će zatim donijeti rješenje o prigovoru.
Dvanaest tužbi protiv ministarstva
U međuvremenu su neki od podnositelja zahtjeva kojima je državna tajnica potpisivala rješenja odlučili potražiti sudsku zadovoljštinu i podigli su dvanaest tužbi. Ministarstvo je izgubilo svih dvanaest te je dosad tužiteljima isplatilo 43 tisuće kuna.
Na sudu su se branili da nisu radili u suprotnosti sa zakonom i dostavili su više odluka ministarstva koje državnu tajnicu ovlašćuju za potpisivanje akata. Međutim, sud je odbio njihove argumente i zaključio da samo ministri smiju potpisivati rješenja. Iz čega proizlazi da su rješenja koja je potpisala Spomenka Đurić neovlašteno potpisana.
Postavlja se pitanje zašto je onda Spomenka uopće potpisivala rješenja ako na to zakonom nema pravo? Također, postavlja se i pitanje je li ovakva praksa zlouporaba položaja i ovlasti.
Naime, članak 291. Kaznenog zakona navodi kako će se službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu, kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ili, ako je navedenim kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, slijedi kazna zatvora od jedne do dvanaest godina, pisao je 24sata.
Čini se kako u Vladi ne razmišljaju na taj način jer su, opet na na zatvorenom dijelu sjednice, krajem ožujka 2021. Spomenku Đurić imenovali novom članicom Upravnog vijeća Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
