Država pomogla javnim poduzećima: Gotovo je udvostručila jamstva za kredite u pola godine

Pixabay

Najbolji je to pokazatelj i koliko je koronakriza u ovoj godini brojne tvrtke, agencije i fondove učinila ovisnim o pomoći države i koliko će njihove potrebe za zaduživanjem biti veće nego što je to bilo očekivano…

Kakve je promjene u proračunu izazvala epidemija koronavirusa dobro oslikavaju i podizanje iznosa za jamstva koja država može izdati u ovoj godini, odnosno promjene u Zakonu o izvršenju proračuna. Vlada je u 2020. godinu krenula s planom da izda najviše 3,8 milijardi kuna novih jamstava, u prvom je rebalansu taj iznos podigla na 4,8 milijardi kuna, a novim je rebalansom odredila da će to biti 7,3 milijardi kuna.

U pola godine država je tako gotovo udvostručila mogućnost davanja jamstva za kredite, a s obzirom na to da su do kraja godine ostala nepuna dva mjeseca, pokazuje samo da su izvanproračunski korisnici, među kojima su državni fondovi i agencije, ali i tvrtke iz cestarskog i željezničkog sektora te ostala javna poduzeća te gospodarstvo upućeni na državna jamstva kako bi uopće mogli doći do likvidnih sredstava. Svima njima država je morala pomagati jamstvima, a na kraju je tu novu situaciju morala ugraditi i u Zakon o izvršenju proračuna, jer za izdavanje jamstva treba potvrdu Sabora.

Najbolji je to pokazatelj i koliko je koronakriza u ovoj godini brojne tvrtke, agencije i fondove učinila ovisnim o pomoći države i koliko će njihove potrebe za zaduživanjem biti veće nego što je to bilo očekivano dok su se prošle godine sastavljali planovi poslovanja i državni proračun za 2020. godinu. Jasno je i da su, ako su ih i imali, svoje rezerve za bilo kakva kratkoročna zaduživanja bez pomoći države brzo potrošili. Državne tvrtke u proteklih sedam mjeseci nisu mogle aplicirati za proračunsku pomoć u isplati plaća, ali su ih isplaćivale redovito i u većini slučajeva morale su podizati kredite. Da se epidemija sutra ugasi, većina kompanija u državnom vlasništvu, poput tvrtki iz nekadašnjeg HŽ-a ili Croatia Airlinesa još će jedno vrijeme sanirati gubitke koje im je donijela ova godina. Naravno, te tvrtke ni prije krize nisu bile bez problema.

Javni dug

Lani je Zakonom o izvršenju proračuna Vlada dobila mogućnost za izdavanje 2,8 milijardi kuna novih jamstava, od čega se tek 800 milijuna kuna odnosilo na izvanproračunske fondove. Kako pokazuje Izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu, država je lani izdala jamstva u vrijednosti od 4,3 milijarde kuna, ali je 2,95 milijardi kuna otišlo na refinanciranje starih obveza, što ne ulazi u kvotu za prošlu godinu. Novih je jamstava izdano 1,4 milijarde kuna, pa to znači da u 2019. godini država nije ni potrošila ukupnu kvotu koju je zakonom propisala za 2019. godinu.

Ove će godine taj iznos biti kudikamo veći i moguće je da će država do kraja godine trebati cijeli iznos od 7,3 milijarde kuna jamstva, kako bi pomogla izvanproračunskim korisnicima, javnim poduzećima, ali i gospodarstvu da prežive koronakrizu, a to onda znači i da se za taj iznos prema europskoj metodologiji povećava i deficit i javni dug, jer obveze za koje je država jamčila računaju se kao njezin trošak.

Iako treba pričekati izvješće o jamstvima za kraj ove godine, nova kvota jamstva od 7,3 milijarde kuna značit će i da će aktivna jamstva premašiti 53 milijarde kuna. Zadnjeg dana prošle godine aktivna su jamstva, prema Vladinom izvješću, bila 46,35 milijardi kuna, pa uz nova odobrena jamstva u ovoj godini povećavaju taj iznos za čak 15 posto. To znači i da će izdana jamstva dodatno povećati udio javnog duga u BDP-u, uz 63 milijarde kuna na koliko je povećana mogućnost zaduženja države u ovoj godini. Tako će javni dug u 2020. godini zbog pandemije koronavirusa u ovoj godini rasti za rekordnih 70 milijardi kuna, a još jednu takvu godinu hrvatske javne financije teško će podnijeti.

Protestirana jamstva

Posljednjih godina dio izdanih jamstava na kraju je doista i značio da krediti za koje je država dala osiguranja padaju na teret proračuna, posebice je to bilo izraženo u 2018. i 2019. godini zbog brodogradnje, odnosno krize u Uljaniku. Tako je lani država iz proračuna platila 2,475 protestiranih jamstava, od čega 1,971 milijarda kuna otpada na Uljanik, oko 200 milijuna kuna na HŽ Infrastrukturu, a plaćeni su i krediti Imunološkog zavoda, Uljanik plovidbe i Brodarskog instituta.

U prvih šest mjeseci ove godine proračun je platio 102,3 milijuna kuna na ime protestiranih jamstava, od čega opet najveći dio, oko 85 milijuna kuna, otpada na HŽ Infrastrukturu, a preostali iznos otišao je na izmirenje obveza HŽ Carga, Brodarskog instituta, tvrtke »Đuro Đaković« Specijalna vozila, Uljanika u stečaju, »3. maja«. Država je u tom razdoblju uspjela naplatiti i 502,9 milijuna kuna, ranije plaćenih jamstava i to gotovo cijeli iznos prodajom Uljanikovog broda.

Uz to, država je zadnjeg dana prošle godine imala čak 6,862 milijarde kuna potraživanja za kredite koje je morala platiti jer je bila jamac za njih, a od tog iznosa čak 4,808 milijardi kuna potražuje od tvrtki koje su završile u stečaju, pa su šanse za naplatu nekog značajnog iznosa male. Iako je malo vjerojatno i to da će se ponavljati slučajevi poput Uljanika za koji je ukupno plaćeno više od četiri milijarde kuna jamstva novim izdanim jamstvima za ovu godinu, u Ministarstvu financija već sada vjerojatno mogu prepoznati slučajeve za koje će na naplatu doći protestirana jamstva, piše Novi list 

Komentari