Država odbila 142 milijuna iz EU za obnovu kuća, financirat će se državnim novcem

Ronald Gorsic / CROPIX

Nakon što su tri godine čekali da Europska unija izmijeni legislativu te vlasnicima obiteljskih kuća dopusti prijavu na sufinanciranje energetske obnove nekretnina, Ministarstvo graditeljstva ovih se dana ipak predomislilo te odlučilo kako će energetsku obnovu obiteljskih kuća, umjesto novcem EU, radije financirati iz državnog proračuna.

Informaciju o toj promjeni nalaze se u dokumentu “Izmjene i dopune programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine” Ministarstva graditeljstva, koji se do 30. siječnja nalazi na javnom savjetovanju, a u kojem se pojašnjava zašto bi obnovu obiteljskih kuća, umjesto iz bogatog Europskog fonda za regionalni razvoj, bilo najbolje financirati iz državne blagajne.

U Ministarstvu graditeljstva zaključili su kako će financiranje državnim novcem, navodno, znatno olakšati složene europske birokratske procedure, ubrzati cijeli proces realizacije programa, a novac će osigurati iz značajnog porasta prihoda od prodaje emisijskih dozvola, točnije 142 milijuna kuna koje će preusmjeriti u sektor energetske učinkovitosti za provedbu Programa energetske obnove obiteljskih kuća u 2019. i 2020. godini.

“Odluka je donesena na korist građana kao pojedinačnih prijavitelja, u cilju pojednostavljenja procedura prijave, čija će realizacija sa zadovoljavajuće brzim i efikasnim rezultatom, u razumnim rokovima i prihvatljivim troškovima, podržati javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća”, piše u dokumentu.



Ironično, ovakva odluka Ministarstva dolazi nakon što je ta institucija godinama čekala da bi Europska unija izmijenila procedure te omogućila da se na natječaje za obnovu obiteljskih kuća prijave i fizičke osobe.

Razlozi ovakve odluke mogli bi ležati i u činjenici da države članice, javna je to tajna, često preferiraju – umjesto europskog – trošiti nacionalni novac jer kod provedbe programa vlastitim sredstvima država nije dužna polagati račune strogim europskim nadzornim tijelima, pa je onda i mogućnost kontrole načina kako se troši novac u najmanju ruku “labavija”, piše Jutarnji.hr.

Komentari