Portal Otvoreno.hr razgovarao je s bivšim ministrom zaštite okoliša i saborskim zastupnikom Mosta Slavenom Dobrovićem o ekološkoj katastrofi na rijeci Zrmanji i drugim mogućim zagađenjima koja prijete hrvatskom okolišu.
Podsjetimo, u rijeku Zrmanju, nabujalu od kiše, iz nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu, dospjelo je više tisuća litara mazuta, opasnog lužnatog materijala, visoko kancerogenog PCB ulja iz transformatora i drugih štetnih materijala koje rijeka nosi sve do Novigradskog mora. Onečišćenje je veliko i prijeti jednoj od naših najljepših rijeka na kojoj cijeli taj kraj gradi turističku budućnost.
Zastupnici Mosta upozorili su u četvrtak, 2. siječnja, na konferenciji za novinare u Obrovcu na ekološku katastrofu na rijeci Zrmanji, posebno na bazene lužine i istaknuli da će se u Hrvatskom saboru boriti da se to stanje ugroze zaustavi.
‘Dopustiti da pohlepa i korupcija zavlada tijekom sanacije je strašno’
Pitali smo bivšeg ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića o trenutnoj situaciji na Zrmanji i postoje li druge slične opasnosti koje vrebaju u gusto naseljenim i turističkim mjestima od nekadašnjih jugo tvornica?
“Primjer Zrmanje žalosti upravo stoga jer se radi o slabo naseljenom području u kojem je tek kraće razdoblje radila tvornica glinice pa nije došlo do značajnijeg zagađenja okoliša, nego su zaostale radne tvari, otpadni mulj i oprema koja sadrži opasne tvari.
Naravno da je bilo silno nepromišljeno i promašeno uopće sagraditi takvu tvornicu između Tulovih greda na Velebitu i prekrasnog kanjona Zrmanje, ali ovo što se dogodilo kasnije, u slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj puno je gore”, kaže zastupnik Mosta.
Dobrović kaže da je strašno to što je dopušteno da pohlepa, korupcija i kriminal tijekom više sanacija područja propale tvornice, i to da je unatoč stotinama milijuna kuna utrošenog državnog novca nije napravljeno najvažnije,a to je zaštita stanovnika i okoliša.
“Primarno je bilo evakuirati opasne tekućine kao što su mazut, trafo ulje, lužina i na koncu riješiti problem i prijetnju crvenog mulja, no vidimo da je od toga napravljeno gotovo ništa”, kaže Dobrović i dodaje: “K tome svemu, dopušteno je neodgovornim pojedincima da pokradu vrijedne sirovine i to na način da pritom ispuste razne opasne tvari u krško tlo i stvori ogromna, nesaglediva ekološka šteta. Sanacija ovog stanja sada je višestruko složenija, a da se pritom posljedice nikada neće u potpunosti moći ukloniti”.
‘Potrebna je hitna reakcija države’
“Dakle, opasnost postoji i traži hitnu i posebnu brigu države pa je posve neobično da naš ministar za situaciju na terenu kaže da ‘nije nezadovoljavajuća'”, rekao je Dobrović.
Podsjetimo, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nedavno je izjavio kako je vodopravna inspekcija, koja je u ingerenciji Državnog inspektorata, u nekoliko navrata izlazila na teren i pratila stanje, te da će se ići u daljnje akcije, ako situacija eskalira.
“U ovom trenutku riječ je o nadzoru, budući da se ono što se tamo dogodilo, događa jednom u nekoliko godina. Koliko sam shvatio, trenutno situacija na terenu nije nezadovoljavajuća”, rekao je Ćorić, a pisao HRT.
Također, glavni državni inspektor Andrija Mikulić rekao je nedavno kako je vodopravna inspekcija bila na terenu, odradila inspekcijski nadzor te su izdane zakonom predviđene mjere i praćenje situacije.
Mikulić o zagađenju Zrmanje: Moji inspektori su istog trena izašli na teren
Ugroženost rijeke Jadro
Što se tiče Kaštelanskog zaljeva i rijeke Jadro, koji su više puta bili u opasnosti od zagađenja, Dobrović odgovara: “Rijeka Jadro je, itekako ugrožena zbog jako loše situacije u krškom zaleđu koje čini slivno područje. Osim nesaniranih službenih odlagališta, postoje i brojna divlja odlagališta gdje mnogi neodgovorni građani odlažu otpad svake vrste.
Poznato je da se rado otpad bacao i u jame, smatrajući valjda, na neki primitivni način, da je otpad na taj način nestao. Istakanje ulja, raznih tekućina i opasnog otpada je još gora praksa. Iako je veći dio godine krško područje suho, pa izlivene tvari ne dospiju daleko, ipak, kod jačih kiša dolazi do ispiranja. Voda otapa ili suspendira razne tvari i zagađivala i tako sve to preko krških izvora kao što su Jadro ili Pantan dospijeva u more.
Upravo se zbog toga, za vrijeme intenzivnijih kiša, mnoga izvorišta zamućuju, a voda se kvari i po mnogim drugim parametrima kvalitete što ih najčešće čini zdravstveno neispravnima za ljudsku upotrebu u vodoopskrbi. Stoga je ispravno postupanje s otpadom i uvođenje komunalnog reda u cijelom kraju od velike važnosti ne samo za očuvanje ljepote našeg krškog kraja”, rekao je Dobrović.
‘Jama Sovjak je mali muzej beskonačnosti ljudske gluposti i neodgovornosti’
Na pitanje o starim odlagalištima smeća koja nisu sanirana i postoji li opasnost od njih, Dobrović odgovara: “Kada govorimo nesaniranim odlagalištima, valja podsjetiti na jedno od najgorih primjera neodgovornog postupanja s opasnim industrijskim otpadom.
U kršku jamu Sovjak iznad Rijeke desetljećima je ubacivano na tisuće tona raznog, opasnog otpada poput katrana, mulja i otpada tko zna koje vrste. To je ogromni zločin prema okolišu čija će se cijena kroz raspršeno zagađenje plaćati stoljećima, jer toksične tvari dospijevaju u podzemne vodotoke i na koncu u more.
Morsku ribu i školjke pak rado jedemo, čime je zatvoren krug otrova ravno do našeg tanjura. Zato smatram da je nakon sanacije i pokrivanja jame potrebno napraviti mali muzej u kojem bi se prezentirala beskonačnost ljudske gluposti i neodgovornosti u konkretnom slučaju jame Sovjak.
Važno je reći da sanacija, bez obzira na izabranu metodu neće moći u potpunosti ukloniti sve posljedice ove katastrofe”, rekao je naš sugovornik.
Koncept kružnog gospodarenja otpadom
Zaključno, Dobrović se osvrnuo na postupke koje je, kao bivši ministar, poduzeo po pitanju zaštite okoliša.
“Kao ministar sam veliku pažnju posvetio ispravnom gospodarenju otpadom, a kao temeljni dokument donijeli smo početkom 2017. godine Plan gospodarenja otpadom.
To je bilo važno jer je tim dokumentom definiran novi koncept kružnog gospodarenja otpadom te je omogućeno korištenje 475 milijuna eura europskog novca za financiranje potrebne infrastrukture za uspostavu sustava, ali i za radove na sanaciji crnih točaka i odlagališta otpada, među kojima je na prvo mjesto postavljena upravo lokacija u Obrovcu”, rekao je Slaven Dobrović za Otvoreno.hr.
