Bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, upozorio je u nedjelju kako je Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Lučino razdolje, za koji je nedavno potpisan ugovor o financiranju, iznimno skupo, promašeno i štetno rješenje za gospodarenje otpadom Dubravačko-neretvanske županije.
“Potpisom ugovora o financiranju CGO Lučino razdolje državna administracija odlučila je u ovaj krajnje upitan projekt uložiti čak pola milijarde kuna europskih i nacionalnih javnih sredstava”, ustvrdio je Dobrović na svom blogu, upozorivši da je krško područje na kojem se planira centar nenaseljeno, čisto i bogato bioraznolikošću.
“Da je neopravdano skupo vidi se iz već sada iskazanog ukupnog troška od gotovo pola milijarde kuna za kapacitet od svega 37 tisuća tona otpada godišnje. Usporedbe radi, reciklažni centar na Krku, sa sortirnicom i kompostištem upola manjeg kapaciteta imao je dvadeset puta manju vrijednost”, dodao je.
Centar za gospodarenje otpadom je promašena investicija
Prema Dobrovićevim riječima, investicija je promašena, jer Centar prihvaća pomiješani otpad, a glavni proizvodi su gorivo iz otpada i inertizirani otpad za odlaganje te se ne zna koliko će trebati plaćati za plasman 7155 tona goriva iz otpada godišnje, dok će se 15317 tona inertiziranog otpada godišnje odlagati na novom odlagalištu površine veće od 43 tisuće četvornih metara.
Također, prijavljeno recikliranje centra je svega 7,6 posto što je, napominje, posve neusklađeno s kružnim gospodarenjem otpadom, europskim zelenim planom za kojeg se deklarativno zalaže i hrvatska Vlada.
Dobrović zamjera i što je Centar od Dubrovnika, najvećeg izvora otpada udaljen čak 48 kilometara, što znači da je samo za prijevoz otpada potrebno preko dvjesto tisuća kilometara pređenog puta za teška vozila godišnje, uz što ide više od pedeset tisuća litara dizelskog goriva i sve povezane emisija štetnih tvari.
Temelji za veliki, već viđeni prihod klijenteli
“Tvrditi da će obrada milijun tona otpada kroz 25 godina proći bez štete za okoliš i tu tvrdnju potkrijepiti hidrogeološkim istraživanjem koje se sastoji od jednog ispitivanja upuštanjem bojila u krško podzemlje je krajnje neodgovorno i nespojivo sa zdravim razumom. Nedetektiranje boje u određenom broju dana ne dokazuje baš ništa što se rizika ovog projekta na okoliš tiče”, ustvrdio je Dobrović.
Dobrović kaže i da su bez odgovora ostala pitanja poput je li revizija isplativosti izgradnje napravljena, kako je to navedeno u Odluci o implementaciji Plana gospodarenja otpadom iz svibnja 2019., čime je dokazano da je utjecaj na okoliš zanemariv te da nema brige ni za Malostonski zaljev i uvalu Bistrina ni za dubrovački akvatorij.
“Sumarno, ovdje je na djelu stvaranje temelja za veliku, već viđenu zaradu klijenteli, ali istodobno i za nemjerljivu, dugotrajnu i nepopravljivu štetu za građane županije i cijeli kraj”, smatra Dobrović.
