Đikić ponovno prognozira 1500 mrtvih od koronavirusa: Pozivam Vladu na konkretnije i odlučnije mjere

Duje Klarić / CROPIX

Pozivam Vladu na konkretnije i odlučnije mjere u borbi protiv koronavirusa jer, prema mojim izračunima i predviđanjima, do kraja mjeseca mogli bismo imati 1500 umrlih od ovoga virusa, izjavio je jutros u razgovoru za Radio Sljeme znanstvenik Ivan Đikić.

Velik dio odgovornosti leži i na nama, zaključio je.

“Pozitivno i optimistično jest da, ako se budemo ponašali u skladu s mjerama održavanja distance i nošenja maski i ako se pridržavamo preventivnih mjera, do proljeća ćemo preko cjepiva doći do veće ili kompletne kontrole širenja ovog virusa te ćemo se sljedeće godine vraćati u normalan život, najvjerojatnije do kraja 2021. U 2022. ući ćemo sa snažnijim, optimističnijim i hrabrijim pristupom”, rekao je.

Komentirao je svojevrsnu raspravu koja se vodi između njega i Krunoslava Capaka. Đikić, podsjetimo, tvrdi da ćemo do kraja studenog imati gotovo 1500 preminulih od koronavirusa. Capaku je poslao i pismo, piše HRT. 

“Prije svega to nije rasprava između dvije osobe. Ja sam napisao jedno ozbiljno pismo upozorenja onima koji odlučuju. Reagirao sam samo na izjavu kolege Capaka koji je rekao kako su brojke koje sam izračunao na temelju svih podataka koje imam trenutačno pretjerane. Ja sam ga samo zamolio da i on objavi službene podatke stožera i Vlade, kakve su predikcije – ako imamo ovakve mjere, što će se dogoditi s brojem hospitaliziranih i brojem umrlih do kraja studenog u Hrvatskoj? To je jako važno jer nam ti brojevi značajno rastu. To je jako alarmantno i vjerujem da je ono što sam računao bilo vrlo konzervativno. Napravio sam (procjenu, op.a.) da će u prosjeku biti 32 umrla u Hrvatskoj u studenom. Ti brojevi mogu rasti još više”, komentirao je.

Komentirao je i izjavu da je Hrvatska preuzela svojevrsnu palicu od Švedske u pristupu borbi protiv koronavirusa. Na pitanje misli li da je način na koji se Hrvatska bori trenutno dobar i, ako su brojevi koje on trenutno predviđa točni – kako bi se trebala boriti, je li lockdown rješenje, odgovara:

“Mi smo u proljeće po statistici bili među najboljim zemljama, imali smo vrlo mali broj i oboljelih i umrlih. Točno znamo što smo radili, imali smo pravilne mjere u pravo vrijeme. Tijekom ljeta došlo je do političke odluke i mi se nismo pripremili za jesen. Sada lutamo u mjerama i dosta loše komuniciramo, rekao je dodavši da javnost ne zna hoće li biti policijski sat, kompletni lockdown, hoće li hrvatsko gospodarstvo stradati”.

“To su sve političke izjave. Ono što ja kao znanstvenik pratim su jedino brojevi. Brojevi koji trenutno ukazuju da smo s mjerama momentalno daleko iza širenja ovog virusa”, zaključio je.

Virus se širi brzo, a naša kapaciteti testiranja nisu dovoljni, istaknuo je.

“Zato su nam i podaci o novozaraženima stalno oko dvije, tri tisuće. Ne možete imati porast radi toga što nemate dovoljno kapaciteta”, pojasnio je.

Rekao je i da se moramo ugledati na zemlje koje su uspješnije u borbi protiv koronavirusa.

“U Hrvatskoj u jesen imamo 530 posto ili 5,3 puta veći broj umrlih nego u isto vrijeme u proljeće. To je za svaku ozbiljnu vladu izraziti alarm, rekao je dodavši da ćemo se protiv toga boriti uvodeći pravilne mjere – ne prestroge, ali one koje će učinkovito djelovati. Rekao je da valja najprije sve izračunati ekonomski, za što Vlada ima i sredstva i mogućnosti”, smatra.

“Treba zatvoriti barove, noćne klubove, restorane, i sportske objekte koji nisu neophodni, znači gdje god možemo spriječiti susret ljudi u većim grupama, rekao je, dodavši da tim gospodarstvenim granama treba dati obeštećenje u ekonomskom iznosu od 70-80 posto njihovog prometa prošle godine. Tako ljudi koji rade u tim gospodarstvenim granama neće stradati”, pojasnio je.

Vlada, kaže, za to novaca ima i to Hrvatsku neće ekonomski uništiti, rekao je

“Ako imamo novaca za blindirane automobile, za superavione koje kupujemo, vjerujte, u ovako ozbiljnoj krizi, gdje se radi o tome hoćemo li imati tisuće mrtvih ili ne, novac te vrste se može naći”, dodao je.

Trebalo bi održavati školovanje i vitalne funkcije, ali istovremeno i više slati ljude da rade od kuće. Potrebno je, kaže, smanjiti broj ljudi u javnom prometu i apelirati na ljude kao i prije: držite distancu, ostanite doma.

“Kada smo to radili u proljeće, imali smo vrhunske rezultate”, kazao je.

Komentari