Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić komentirao je trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i učinak epidemioloških mjera koje su na snazi. Unatoč tome što je broj novozaraženih koronavirusom u padu, broj preminulih i dalje je velik.
Đikić je istaknuo da je rezultat pozitivan i da mjere očigledno djeluju.
”To je vrlo pozitivan rezultat, mjere očigledno djeluju. Prije tjedan dana bili na 3600 sedmodnevnog prosjeka, danas smo na 2800. To je ogromni pad, značajan. Međutim, ono što je jako važno da se ne fokusiramo samo na novozaražene, nego da gledamo preminule. Vidite da u Hrvatskoj taj trend i dalje raste nesmetano”, rekao je Đikić za N1.
Tvrdnje o postizanju, odnosno, postojanju kolektivnog imuniteta u Hrvatskoj Đikić smatra neutemeljenima. Za primjer navodi Irsku koja je, kaže, na vrijeme uvela restrikcije i na taj način pravovremeno reagirala. Virus, kaže, nije sezonski, već širenje zaraze ima veze s ljudskim ponašanjem.
”Da smo tijekom ljeta bili zatvoreni, da smo imali toliko kontakata kao što imamo sada, i na ljeto bi isto ovakvo širenje virusa bilo u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama. Ovdje se ne radi o sezonskom virusu, ovdje se radi o našem ponašanju”, smatra Đikić.
Lauc: Kombinacijom ‘blagih’ mjera i osobne odgovornosti možemo spasiti puno života
Podsjetimo, molekularni biolog i član vladina Znanstvenog savjeta Gordan Lauc u subotu je ponovo upozorio na nepotrebnost uvođenja strogih epidemioloških mjera, posebno ograničavanja kretanja, ustvrdivši da su za kontrolu epidemije dovoljne blage mjere i osobna odgovornost.
Jako mi je žao što je u Hrvatskoj 28. studenoga zabranjen rad restoranima, kafićima i teretanama. Još mi je više žao što se od 22. prosinca uvodi potpuno besmislena mjera zabrane napuštanja županije u kojima ljudi imaju prebivalište, napisao je na Facebooku Lauc koji se zalaže za kombinaciju “blagih mjera i osobne odgovornosti”.
Lauc smatra da pandemija u Hrvatskoj evidentno prelazi u silaznu fazu, no i da su političke ucjene, medijski pritisci i znanstvene zablude nadjačali glas razuma. Navodi i da je još gora situacija u nekim drugim zemljama gdje se “ljudi moraju nositi s kaznom kućnog pritvora koji će vjerojatno potrajati do proljeća”.
Mjere imaju vrlo ograničen učinak na širenje epidemije
Pozivajući se na primjere u Hrvatskoj, ističe da su “iste mjere na snazi u čitavoj zemlji. Zatvaranje restorana, kafića i teretana rezultiralo je značajnim smanjivanjem kretanja ljudi, praktično u istom postotku u cijeloj Hrvatskoj, no s druge strane, dinamika pandemije je jako različita u različitim dijelovima zemlje”.
Kao tri dokazano učinkovite mjere za suzbijanje pandemije izdvaja – zabranu okupljanja velikog broja ljudi, ograničavanje manjih okupljanja (obiteljska okupljanja, broj ljudi u restoranima i sl.) te edukaciju javnosti o važnosti osobne odgovornosti (pranje ruku, držanje distance, korištenje maski, prozračivanje, ovlaživanje zraka).
Sve druge mjere, tvrdi, imaju vrlo ograničen učinak na širenje epidemije, a s druge strane nanose ogromnu štetu društvu. Da ove mjere zabrane rada koje su donesene pred tri tjedna imaju ikakav značajan učinak, onda bi on bio vidljiv u svim dijelovima Hrvatske, a ne samo na sjeverozapadu zemlje, smatra Lauc.
Po njegovu tumačenju, “stvarni razlog pada na sjeverozapadu zemlje kombinacija je mjera koje su bile na snazi tijekom studenoga i velikog broja ljudi koji su već preboljeli covid i postali otporni”.
