Kada čovjek u Hrvatskoj otvori svoju tvrtku, uz tekuće mjesečne troškove na koje je računao, često ostane zatečen količinom parafiskalnih nameta koje također je obvezan platiti i koji mu postaju dodatno opterećenje. Često takvi nameti nemaju pretjerane veze s poslovanjem tvrtke, ali ipak poduzetnik ih je obvezan podmirivati, jer u suprotnom riskira ovrhu. Slobodna Dalmacija je objavila članak u kojemu prenosi reakciju splitskog poduzetnika na parafiksalni namet pod nazivom ‘Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma’ u iznosu od 9 483,92 kune koja se odnosi na razdoblje od 2016. do 2018. godine. Predmetni parafiskalni namet je izmjenjen 2019. godine, te se sada ta naknada naplaćuje samo onim tvrtkama čiji prihodi su 3 milijuna kuna ili više. No koliko zapravo takvih parafiksalnih nameta ima, te na koliko su smisleni za portal Otvoreno komentira predsjednik udruge Lipa Davor Huić:
“Da, postoje naknade koje se plaćaju, kojih je cijeli niz poput spomeničke rente, ili naknade za Hrvatsku turističku zajednicu. Dakle, postoji visoko porezno opterećenje, a onda na to i parafiskalno opterećenje, koje su poduzetnici obvezni plaćati, a koje ne ulazi u državni proračun. Ti parafiskalni nameti su vezani uz javna tijela kao primjerice naknada Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je obavezna, a takvih nameta ima više od 400 kako je rekao nedavno i ministar financija. Ne plaćaju svi poduzetnici svih 400, već određeni plaćaju određene namete, no to je slika stanja u kojemu uz državni aparat, pararelno egzistira i paradržavni aparat koji dodatno opterećuje, koji dodatno regulira i koji na kraju otežava i ovako već otežano poslovanje”, rekao je Huić.
Na pitanje koliko takve naknade imaju smisla i koliko ih je potrebno srezati Davor Huić nastavlja.
“Prihodi od tih nameta odlaze direktno onima za koje se plaćaju, na primjer naknada za Gospodarsku komoru je prihod gospodarske komore. Treba vidjeti koje su to usluge koje poduzetnici imaju od Komore. Naravno kako bi bilo puno bolje da se to plaća na nekakvoj dobrovoljnoj bazi, pa ako stvarno poduzetnicima neka od usluga treba, onda će si i takvu uslugu platiti. Ovo je nekakva vrsta rentijerske usluge i Hrvatska je s tim isprepletena . To su klijentelističke pozicije gdje su ljudi plaćeni, ali nije jasno koju vrijednost kreiraju za tu plaću”, zaključuje Davor Huić.
