Dan pred nama pun je važnih odluka, koje će odrediti kako ćemo živjeti na jesen, piše portal euro.dnevno.hr.
Inflacija bilježi rekordne razine, a diljem Europske Unije države osmišljavaju planove kako uštedjeti na energiji i osigurati da nam ova zima ne bude najhladnija u povijesti.
Europski plan štednje plina; plin u 10 godina poskupio 6,6 puta
Europska komisija predstavila je plan o redukciji potrošnje plina za 15 posto u kojem poziva sve države da smanje potrošnju plina. Upravo u istom trenutku iz Rusije stiže vijest da Gazprom ponovno pušta plin prema Europi. Istina, plinovodom teče svega 40 posto kapaciteta, ali iz ruskih izvora prstom upiru u Njemačku – točnije u tvrtku Siemens koja nije na vrijeme popravila turbinu potrebnu za puni protok plina.
Hrvatska Vlada o tome ne razmišlja pa naš predsjednik Vlade Andrej Plenković kaže: Tko će razmišljati o grijanju u danima kada jedva dišemo od vrućina.
Obzirom da je ruski plin jak as iz rukava na vanjskopolitičkom planu izgledno je da će se do sezone grijanja još nekoliko puta igrati toplo – hladna igra na relaciji Moskve i Bruxellesa ili pak Berlina pa će prijetnji ili zaustavljanja isporuke plina još biti.
Plin u ovom trenutku na europskom tržištu stoji oko 152 eura po megawat satu. Za usporedbu na današnji dan prošle godine stajao je 90 eura po MW/h, odnosno skuplji je za ogromnih 70 posto. Prije deset godina Europa je plaćala plin skromnih 23 eura po MW/h pa je plin u deset godina poskupio nevjerojatnih 6,6 puta. Analitičari tvrde da će plin koštati 177 eura po MW/h.
Rate kredita za 18 posto građana će porasti
Inflacija pak bilježi rekordne razine pa tako u Estoniji cijene skaču i do 25 posto. Posljedica je to prije svega skupih energenata i straha od nestašice energenata za grijanje, ali i pandemije koja je usporila dobavne pravce i uzrokovala velike oscilacije u potražnji u posljednje dvije godine.
Hrvatska je u lipnju, podsjetimo, zabilježila prosječnu stopu inflacije od 12 posto pri čemu je samo hrana koja za većinu građana čini više od 40 posto ukupne potrošnje poskupjela 17 posto. Od 10 prehrambenih proizvoda, dakle, koje ste mogli kupiti u lipnju 2021. godine danas za isti novac u prosjeku možete kupiti njih 8,5.
Europska središnja banka tek će danas krenuti u borbu protiv inflacije monetarnim mjerama pa se podiže referentna bazna kamata za najmanje 0,25 posto. Naime, i prije sastanka u Frankfurtu, koji se očekuje tijekom popodneva, procurila je vijest da bi ECB kamate mogao odmah podići za 0,5 posto, odnosno 50 baznih bodova, a ne čekati jesen za takav potez jer je inflacija u prosjeku probila razinu od 8, 6 posto u lipnju i nema se više što čekati. Prva žena monetarne politike eurozone Christine Lagarde obratit će se javnosti popodne.
To znači da će se građanima koji imaju kredite s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz euribor rate povećati, ali takvih je po dostupnim podacima tek 18 posto među svim izdanim kreditima.
Dolar bio i jači od eura, ali gubi snagu
S druge strane Atlantika FED, američka središnja banka, odavno je krenula s podizanjem kamatnih stopa pa će referentna kamata, kažu stručnjaci, do kraja godine skočiti na 2,7 posto. Istovremeno u eurozoni će iznositi 0,75 posto.
Europa je čini se, sankcijama i puštanjem inflacije, pucala sama sebi u nogu i mora s pripremati na pravu recesiju dok Amerika raste i jača.
Pokazuje to i odnos njihovih valuta pa se dolar u posljednjem tjednu izjednačio s vrijednošću eura što se nije dogodilo nikada u 20 godina postojanja eura. Bilo je i sati tijekom dana kada se na tržištima kapitala za dolar moglo dobiti više nego za euro, a pojedini analitičari su tvrdili da će u idućoj godini dolar biti za 14 posto jači od eura. Ipak, jutros je burzama novca diljem svijeta dolar ipak malo oslabio pa se za jedan euro može dobiti 1,02 dolara.
